Pređi na sadržaj

Episkop moravički Tihon

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Arhimandrit Tihon
(Rakićević)
Arhimandrit Tihon 2019.
Lični podaci
Svetovno imeAleksandar Rakićević
Datum rođenja(1971-10-25)25. oktobar 1971.(52 god.)
Mesto rođenjaČačak, SFR Jugoslavija
ObrazovanjeGimnazija Čačak, Škola za dizajn u Beogradu
UniverzitetPravoslavni bogoslovski fakultet Univerziteta u Beogradu – doktor nauka (2014)

Pravoslavni bogoslovski fakultet Univerziteta u Beogradu – magistar (2008)

Fakultet primenjenih umetnosti Univerziteta umetnosti u Beogradu (1995)
Vikarni episkop moravički
Godineod 2024.
PrethodnikAntonije (Pantelić)

Tihon (svetovno Aleksandar Rakićević, Čačak, 25. oktobar 1971) arhimandrit je Srpske pravoslavne crkve, iguman manastira Studenice i izabrani vikarni episkop Patrijarha srpskog.

Biografija[uredi | uredi izvor]

Arhimandrit Tihon je rođen u Čačku 25. oktobra 1971. godine, kao Aleksandar Rakićević. U ovom gradu završava osnovnu školu i prva dva razreda u Čačanskoj gimnaziji.[1] [2] Nakon toga upisuje Školu za dizajn u Beogradu, koju završava 1990. godine. Na Fakultetu primenjenih umetnosti Beogradskog univerziteta diplomirao je 1995. godine na odseku za zidno slikarstvo, nakon čega na istom fakultetu upisuje postdiplomske studije i zapošljava se kao asistent-pripravnik.[3]

Godine 1996. odlazi da postane iskušenik u manastiru Studenici, kod igumana arhimandrita Julijana (Kneževića). Monah postaje 1997. godine, iste godine postaje jerođakon, a 1999. godine jeromonah. Izabran je za igumana 2004. godine.[4] Iste godine episkop Hrizostom proizvodi ga u čin arhimandrita.

Zaključno sa 2003. godinom položio je sve bogoslovske diferencijalne ispite i upisao postdiplomske studije na katedri za liturgiku Pravoslavnog bogoslovskog fakulteta u Beogradu. Posle položenih ispita na postdiplomskim studijama 2005. godine počinje da radi magistarsku tezu Ikona u liturgiji: funkcija i smisao, koju je odbranio 2008. godine.[5]

Doktor teoloških nauka postao je 2014. godine kada je, na istom fakultetu, odbranio doktorsku disertaciju[6] na temu Oltarska pregrada-ikonostas od IV do sredine XVII veka: forma, funkcija i značenje.[7] [8] Istražuje i piše naučne radove u vezi sa kulturnim i duhovnim nasleđem manastira Studenice.[9][10][11][12] Posebnu pažnju posvećuje radu Svetoga Save u ovom manastiru 1207. do 1215. godine.[13] [14] [15] Pokrenuo je i u svojstvu urednika učestvovao u kapitalnim projektima objavljivanja trojezičnog izdanja Studeničkog Tipika[16][17] i dvojezičnog izdanja Evergetidskog Tipika.[18][19] Rukovodio je projektima prevođenja dela Svetog Save na više stranih jezika. Za projekat "Digitalna Studenica",[20][21][22] realizovan 2018. godine povodom obeležavanja jubileja 800 godina autokefalnosti Srpske Pravoslavne Crkve, Manastir Studenica dobio je Svetosavsku nagradu.[23] Postavka projekta „Digitalna Studenica“ predstavljena je javnosti u sklopu izložbe "Duhovno i kulturno nasleđe Manastira Studenice: drevnost, postojanost, savremenost" [24] u Galeriji likovne i muzičke umetnosti SANU (13. decembar - 31. mart 2020).[25][26][27][28]

Zvanje naučnog saradnika stekao je 2018. godine, a reizabran je 2023. godine.[3] Sveti arhijerejski sabor SPC izabrao ga je 18. maja 2024. godine za vikara patrijarha srpskog sa titulom vikarni episkop moravički.[29]

Dela[uredi | uredi izvor]

Knjige[uredi | uredi izvor]

  • Rakićević, Tihon (2013). Borba za dostojanstvo: izloženje života i mučeničkog podviga učenice Milice Kostić (1956-1974). Beograd: Izdavački fond Srpske pravoslavne crkve Arhiepiskopije beogradsko-karlovačke. ISBN 978-86-84799-01-4.  COBISS.SR 201179148

Odabrani objavljeni radovi

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Izvori[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „Tihon Rakićević, iguman manastira Studenica, u čačanskoj Gimnaziji”. regionalnevesti.net. 26. 09. 2017. Pristupljeno 07. 06. 2023. 
  2. ^ „Vrlinom do pravog carstva zemaljskog” (PDF). gimnazija-cacak.edu.rs. 8. 6. 2023. Pristupljeno 08. 06. 2023. 
  3. ^ a b „Izveštaj o reizboru Arhimandrita dr Tihona M. Rakićevića u naučno zvanje naučni saradnik (PDF). Univerzitet u Beogradu — Pravoslavni bogoslovski fakultet. 2022. Arhivirano iz originala (PDF) 6. 6. 2023. g. 
  4. ^ „Zbornik Matice srpske za društvene nauke 152 (3/2015)” (PDF). maticasrpska.org.rs. 07. 06. 2023. Pristupljeno 07. 06. 2023. 
  5. ^ Rakićević, Tihon (07. 06. 2023). „Ikona u Liturgiji : liturgijska funkcija i smisao ikone”. plus.cobiss.net. Pristupljeno 07. 06. 2023. 
  6. ^ „Iguman studenički Tihon odbranio doktorsku disertaciju”. spc.rs. 10. 04. 2014. Pristupljeno 07. 06. 2023. 
  7. ^ „Novi doktori nauka Pravoslavnog bogoslovskog fakulteta”. bfspc.bg.ac.rs. 17. 03. 2016. Pristupljeno 07. 06. 2023. 
  8. ^ „Arhimandrit mr Tihon Rakićević odbranio je doktorsku disertaciju”. bfspc.bg.ac.rs. 08. 04. 2014. Pristupljeno 07. 06. 2023. 
  9. ^ „Arhimandrit dr Tihon (Rakićević): Studeničko Raspeće”. spc.rs. 14. 04. 2023. Pristupljeno 07. 06. 2023. 
  10. ^ „Studenica Monastery - Made of marble and spirit. An exhibition of art and history of the ancient Serbian Lavra.”. artsandculture.google.com. access-date 08.06.2023. Pristupljeno 08. 06. 2023.  Proverite vrednost paramet(a)ra za datum: |date= (pomoć)
  11. ^ „ResearchGate”. access-date: 08.06.2023. Pristupljeno 08. 06. 2023.  Proverite vrednost paramet(a)ra za datum: |date= (pomoć)
  12. ^ „Studeničke teme na Sedmoj nacionalnoj konferenciji vizantologa u Srpskoj akademiji nauka i umetnosti”. www.manastirstudenica.rs. 26. 06. 2021. Pristupljeno 16. 08. 2023. 
  13. ^ Zelenović, Filip (09. 05. 2022). „Predavanje arhimandrita dr Tihona (Rakićevića) uoči slave Svetosavskog hrama u Kraljevu”. eparhija-zicka.rs. Pristupljeno 07. 06. 2023. 
  14. ^ Rakićević, Tihon (12. 11. 2018). „Nastanak završnog dela Savinog Žitija Svetog Simeona u svetlosti Hilandarskog rukopisa broj 387”. www.dais.sanu.ac.rs. Pristupljeno 16. 08. 2023. 
  15. ^ Rakićević, Tihon (15. 10. 2016). „ESHATOLOŠKA VIZIJA TEODORA STUDITA (Hilandar 387) U KTITORSKOM ŽITIJU TIPIKA MANASTIRA STUDENICE (IX H 8 [Š 10])” (PDF). https://doiserbia.nb.rs/issue.aspx?issueid=2877. Pristupljeno 16. 08. 2023.  Spoljašnja veza u |website= (pomoć)
  16. ^ Svetigora (22. 02. 2019). „Gost radija "Svetigora" : Iguman studenički Tihon (Rakićević)”. studenicainfo.rs. Pristupljeno 07. 06. 2023. 
  17. ^ „Maja Anđelković dobitnica priznanja za ,,Studenički tipik" Svetog Save”. filum.kg.ac.rs. 24. 05. 2019. Pristupljeno 07. 06. 2023. 
  18. ^ Džomić, Velibor (januar 2021. godine). „Dvojezično izdanje Evergetidskog tipika (Manastir Studenica, 2020)”. eparhija-zicka.rs. Pristupljeno 07. 06. 2023.  Proverite vrednost paramet(a)ra za datum: |date=, |archive-date= (pomoć)
  19. ^ Džomić, Velibor. „Anđelković Maja, Tihon Rakićević (ur). 2020. Evergetidski tipik. Manastir Studenica.” (PDF). anali.rs. Pristupljeno 08. 06. 2023. 
  20. ^ Čikarić, Svetlana (10. 03. 2019). „Sveti Sava dočekuje goste u Studenici”. politika.rs. Pristupljeno 07. 06. 2023. 
  21. ^ „Digital_Studenica”. liveviewstudio.com. 03. 08. 2018. Pristupljeno 07. 06. 2023. 
  22. ^ „Digitalna_Studenica / 2018”. youtube.com. 27. 01. 2019. Pristupljeno 08. 06. 2023. 
  23. ^ M., M. (27. 01. 2020). „MEDALJE, EKOLOGIJA, HUMANITARNI RAD... Ministar Šarčević uručio Svetosavske nagrade najboljim srpskim učenicima, vaspitačima, profesorima”. blic.rs. Pristupljeno 07. 06. 2023. 
  24. ^ Televizija, Hram (15. 12. 2019). „Izložba o manastiru Studenica u Galeriji SANU”. www.youtube.com. Pristupljeno 15. 08. 2023. 
  25. ^ Kralj, Miljana (13. 12. 2019). „Izložba povodom osam vekova autokefalnosti SPC: Studenica, na spoju Istoka i Zapada”. www.novosti.rs. Pristupljeno 15. 08. 2023. 
  26. ^ Galerije i Muzeji. „Duhovno i kulturno nasleđe manastira Studenice”. www.galerijeimuzeji.rs. Pristupljeno 15. 08. 2023. 
  27. ^ Manastir, Studenica (03. 03. 2020). „Izložba manastira Studenica u SANU”. www.youtube.com. Pristupljeno 15. 08. 2023. 
  28. ^ Đurović, Željko (14. 12. 2019). „Studenica u oblicima i bogatstvu sabiranih vekovima”. www.studenicainfo.rs. Pristupljeno 15. 08. 2023. 
  29. ^ „Saopštenje za javnost Svetog arhijerejskog sabora Srpske pravoslavne crkve”. SPC. 20. 5. 2024. Arhivirano iz originala 20. 5. 2024. g. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]