Pređi na sadržaj

Veliki Izvor

Koordinate: 43° 55′ 00″ S; 22° 20′ 00″ I / 43.916666° S; 22.333333° I / 43.916666; 22.333333
S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Veliki Izvor
Pogled na Veliki Izvor
Administrativni podaci
DržavaSrbija
Upravni okrugZaječarski
GradZaječar
Stanovništvo
 — 2011.2684
Geografske karakteristike
Koordinate43° 55′ 00″ S; 22° 20′ 00″ I / 43.916666° S; 22.333333° I / 43.916666; 22.333333
Vremenska zonaUTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST)
Aps. visina229 m
Veliki Izvor na karti Srbije
Veliki Izvor
Veliki Izvor
Veliki Izvor na karti Srbije
Ostali podaci
Poštanski broj19206
Pozivni broj019
Registarska oznakaZA

Veliki Izvor je prigradsko naselje grada Zaječara u Zaječarskom okrugu. Prema popisu iz 2002. bilo je 2684 stanovnika (prema popisu iz 1991. bilo je 2945 stanovnika). U ovom naselju se održavaju manifestacije Bašta Balkana i Potekla Voda Studena.[traži se izvor]

Geografija[uredi | uredi izvor]

Smešteno je 5 km severoistočno od centra grada Zaječara.

Istorija[uredi | uredi izvor]

Veći deo stanovništva poreklom je iz Tetevena u Bugarskoj. Doseljeni su sredinom XVIII veka.[1] U ovom selu, 1839. godine je otvorena osnovna škola.[traži se izvor]

Poznate osobe[uredi | uredi izvor]

U Velikom Izvoru su rođeni Đorđe Genčić, predratni ministar i industrijalac, i Antonije Antić, jedan od učesnika atentata na kralja Aleksandra Obrenovića.

Ovde se odigrala Bitka kod Velikog Izvora.

Demografija[uredi | uredi izvor]

Prema popisu stanovništva iz 2002. godine naselje ima 2.684 stanovnika. 1991. godine naselje je imalo 2.945, 1953. godine 3.676 i 1924. godine 4.000 stanovnika.

U naselju Veliki Izvor živi 2227 punoletnih stanovnika, a prosečna starost stanovništva iznosi 44,7 godina (43,0 kod muškaraca i 46,3 kod žena). U naselju ima 754 domaćinstva, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 3,56.

Ovo naselje je velikim delom naseljeno Srbima (prema popisu iz 2002. godine), a u poslednja tri popisa, primećen je pad u broju stanovnika.

Grafik promene broja stanovnika tokom 20. veka
Demografija[2]
Godina Stanovnika
1948. 3.758
1953. 3.676
1961. 3.598
1971. 3.363
1981. 3.062
1991. 2.945 2.889
2002. 2.684 2.774
Etnički sastav prema popisu iz 2002.[3]
Srbi
  
2.629 97,95%
Romi
  
13 0,48%
Bugari
  
9 0,33%
Crnogorci
  
7 0,26%
Vlasi
  
6 0,22%
Makedonci
  
2 0,07%
Hrvati
  
1 0,03%
Nemci
  
1 0,03%
Muslimani
  
1 0,03%
nepoznato
  
5 0,18%


Domaćinstva
Stanovništvo staro 15 i više godina po bračnom stanju i polu
Stanovništvo po delatnostima koje obavlja

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Kanic, Feliks. Srbija. Zemlja i stanovništvo. Od rimskog doba do kraja XIX veka, Druga knjiga, Beograd 1986, s. 589-590. Napomena 169.
  2. ^ „Knjiga 9”. Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2002, podaci po naseljima (PDF). webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. maj 2004. ISBN 86-84433-14-9. 
  3. ^ „Knjiga 1”. Stanovništvo, nacionalna ili etnička pripadnost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-00-9. 
  4. ^ „Knjiga 2”. Stanovništvo, pol i starost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-01-7. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]