Veliki Izvor
Veliki Izvor | |
---|---|
Administrativni podaci | |
Država | Srbija |
Upravni okrug | Zaječarski |
Grad | Zaječar |
Stanovništvo | |
— 2011. | 2684 |
Geografske karakteristike | |
Koordinate | 43° 55′ 00″ S; 22° 20′ 00″ I / 43.916666° S; 22.333333° I |
Vremenska zona | UTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST) |
Aps. visina | 229 m |
Ostali podaci | |
Poštanski broj | 19206 |
Pozivni broj | 019 |
Registarska oznaka | ZA |
Veliki Izvor je prigradsko naselje grada Zaječara u Zaječarskom okrugu. Prema popisu iz 2002. bilo je 2684 stanovnika (prema popisu iz 1991. bilo je 2945 stanovnika). U ovom naselju se održavaju manifestacije Bašta Balkana i Potekla Voda Studena.[traži se izvor]
Geografija[uredi | uredi izvor]
Smešteno je 5 km severoistočno od centra grada Zaječara.
Istorija[uredi | uredi izvor]
Veći deo stanovništva poreklom je iz Tetevena u Bugarskoj. Doseljeni su sredinom XVIII veka.[1] U ovom selu, 1839. godine je otvorena osnovna škola.[traži se izvor]
Poznate osobe[uredi | uredi izvor]
U Velikom Izvoru su rođeni Đorđe Genčić, predratni ministar i industrijalac, i Antonije Antić, jedan od učesnika atentata na kralja Aleksandra Obrenovića.
Ovde se odigrala Bitka kod Velikog Izvora.
Demografija[uredi | uredi izvor]
Prema popisu stanovništva iz 2002. godine naselje ima 2.684 stanovnika. 1991. godine naselje je imalo 2.945, 1953. godine 3.676 i 1924. godine 4.000 stanovnika.
U naselju Veliki Izvor živi 2227 punoletnih stanovnika, a prosečna starost stanovništva iznosi 44,7 godina (43,0 kod muškaraca i 46,3 kod žena). U naselju ima 754 domaćinstva, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 3,56.
Ovo naselje je velikim delom naseljeno Srbima (prema popisu iz 2002. godine), a u poslednja tri popisa, primećen je pad u broju stanovnika.
|
|
m | ž |
|||
? | 8 | 6 | ||
80+ | 32 | 78 | ||
75—79 | 54 | 94 | ||
70—74 | 79 | 93 | ||
65—69 | 88 | 92 | ||
60—64 | 93 | 102 | ||
55—59 | 93 | 95 | ||
50—54 | 99 | 103 | ||
45—49 | 117 | 92 | ||
40—44 | 97 | 79 | ||
35—39 | 79 | 76 | ||
30—34 | 79 | 76 | ||
25—29 | 60 | 79 | ||
20—24 | 67 | 54 | ||
15—19 | 77 | 76 | ||
10—14 | 67 | 62 | ||
5—9 | 69 | 62 | ||
0—4 | 55 | 52 | ||
Prosek : | 43,0 | 46,3 |
| ||||||||||||||||||||||||
|
Pol | Ukupno | Neoženjen/Neudata | Oženjen/Udata | Udovac/Udovica | Razveden/Razvedena | Nepoznato |
---|---|---|---|---|---|---|
Muški | 1.122 | 260 | 740 | 72 | 50 | 0 |
Ženski | 1.195 | 155 | 750 | 224 | 64 | 2 |
UKUPNO | 2.317 | 415 | 1.490 | 296 | 114 | 2 |
Pol | Ukupno | Poljoprivreda, lov i šumarstvo | Ribarstvo | Vađenje rude i kamena | Prerađivačka industrija |
---|---|---|---|---|---|
Muški | 568 | 152 | 0 | 15 | 145 |
Ženski | 280 | 106 | 0 | 0 | 51 |
UKUPNO | 848 | 258 | 0 | 15 | 196 |
Pol | Proizvodnja i snabdevanje | Građevinarstvo | Trgovina | Hoteli i restorani | Saobraćaj, skladištenje i veze |
Muški | 9 | 37 | 44 | 14 | 56 |
Ženski | 2 | 2 | 36 | 4 | 5 |
UKUPNO | 11 | 39 | 80 | 18 | 61 |
Pol | Finansijsko posredovanje | Nekretnine | Državna uprava i odbrana | Obrazovanje | Zdravstveni i socijalni rad |
Muški | 0 | 7 | 19 | 12 | 23 |
Ženski | 4 | 4 | 4 | 13 | 40 |
UKUPNO | 4 | 11 | 23 | 25 | 63 |
Pol | Ostale uslužne aktivnosti | Privatna domaćinstva | Eksteritorijalne organizacije i tela | Nepoznato | |
Muški | 16 | 0 | 0 | 19 | |
Ženski | 3 | 0 | 0 | 6 | |
UKUPNO | 19 | 0 | 0 | 25 |
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ Kanic, Feliks. Srbija. Zemlja i stanovništvo. Od rimskog doba do kraja XIX veka, Druga knjiga, Beograd 1986, s. 589-590. Napomena 169.
- ^ „Knjiga 9”. Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2002, podaci po naseljima (PDF). webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. maj 2004. ISBN 86-84433-14-9.
- ^ „Knjiga 1”. Stanovništvo, nacionalna ili etnička pripadnost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-00-9.
- ^ „Knjiga 2”. Stanovništvo, pol i starost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-01-7.