Pređi na sadržaj

Donauinsel

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Donauinsel, koji odvaja Novi Dunav (levo) od Dunava (desno). Pogled iz Kahlenberga. Kula Milenijum je blizu centra slike i Bečki internacionalni centar u levom ćošku
Kopa Kagrana sa svetionikom i pontonskim mostom. U pozadini: Kula Milenijum, Kahlenberg (v. Antena), Leopoldsberg (v. Crkva) i, daleko, Klosternojburg.
Deo nudističke plaže

Donauinsel (ostrvo Dunav) je dugačko, usko ostrvo u centralnom Beču, u Austriji, koje se nalazi između reke Dunav i paralelnog iskopanog kanala Neue Donau („Novi Dunav“). Ostrvo je 21,1 km (13,1 mi) dugačko, ali je samo 70—210 m (230—689 ft) široko.[1] Vodeni put Novog Dunava je praktično izduženo (plivajuće) jezero, tehnički diluvijalno korito.[2] Opisano je kao "autoput za plivače", jer ga koriste ljudi koji putuju na posao.[3]

Rekreacija i mesto održavanja festivala[uredi | uredi izvor]

Većini posetilaca ostrvo je poznato kao rekreativno područje sa barovima, restoranima i noćnim klubovima. Ima sportskih mogućnosti od rolanja, biciklizma i plivanja do kanuinga. Postoji jedna plaža koja se u svom početku osećala toliko egzotično da je ubrzo dobila ime "Kopa Kagrana" kao humoristična aluzija na Kopacabana : Kagran je deo 22. bečkog okruga pored te plaže. Na južnom i severnom delu ostrva postoje velike (i besplatne) nudističke plaže.

Donauinselfest je međunarodno poznat godišnji festival na otvorenom i najveći evropski događaj ove vrste, sa preko 3 miliona posetilaca. Održava se krajem juna (od petka do nedelje) – osim 2008. (od 5. – 7. septembra), zbog Austrije (i Švajcarske) koje su bile domaćini Evropskog prvenstva u fudbalu. 23. septembra 2008. Madona je održala svoj prvi koncert u Austriji pred 57.000 ljudi.[4]

Pouzdana zaštita od poplava[uredi | uredi izvor]

Međutim, glavna svrha ostrva je da bude deo veoma sofisticiranog sistema zaštite od poplava u Beču. Dok reka Dunav prelazi grad (pre velikih proširenja: prolazila je u blizini), to već stotinama godina predstavlja stalnu zabrinutost. Prve zapažene zaštitne mere preduzete su između 1870. i 1875. Iskopano je središnje korito, 280 m duboko, a na levoj obali reke stvoreno je poplavno područje od 450 m.

1970. osmišljen je i ubrzo izveden novi plan: iskopati dodatni kanal za zamenu bivšeg nasipnog područja i pomoću plena izgraditi preostalu traku zemlje između ispravljenog korita iz 19. veka i novostvorenog. Novi kanal se zove Neue Donau (Novi Dunav). Nakon završetka radova bilo je predviđeno da se nastalo ostrvo na kraju iskoristi za rekreaciju. Sistem za zaštitu od poplava dizajniran je da štiti od brzih poplava dovodeći rečne tokove i do 14.000 m 3 u sekundi. To se dogodilo samo jednom u istoriji Beča; 1501. Teška poplava 2002. godine donela je protok od 10.000 m 3 u sekundi.

Radovi su započeti u martu 1972 [5] a završeni 1988.[6] Rečne biljke su dodavane od 1992. do 1998.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „Flood control on the Danube – Facts and figures” (PDF). Arhivirano iz originala (PDF) 29. 07. 2017. g. Pristupljeno 30. 06. 2020. 
  2. ^ Donautech Data Sheet (see below: References).
  3. ^ „VIENNA’S AUTOBAHN FOR SWIMMERS”. Pristupljeno 2018-01-04. 
  4. ^ „Billboard Boxscore”. Billboard. New York City: Nielsen Business Media, Inc. 2008-10-04. ISSN 0006-2510. Pristupljeno 2008-10-02. 
  5. ^ Beschluss data (German) Arhivirano na sajtu Wayback Machine (26. septembar 2007).
  6. ^ "Zwischen 1870 und 1875 gab es die erste Donauregulierung" and "1988 [...] fertig gestellt." (from a test for immigrants, webpage: Auslaender-P1 Arhivirano na sajtu Wayback Machine (28. septembar 2007), applying for Austrian citizenship; official paper, in German)

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]

Mape[uredi | uredi izvor]

  • Mapa Beča sa ostrvom Dunava (engleski): 2008, veb stranica: MapAustria-Vienna.
  • Jednostavna interaktivna turistička karta Beča povezana sa kratkim engleskim opisima ostrva Dunav i drugih turističkih mesta Beča.
  • Bolja mapa ostrva, od strane bečkog suda; sastoji se od 8 GIF-ova, svaki po cca 10000.