Zgrada Male škole u Koceljevi
Zgrada Male škole u Koceljevi | |
---|---|
Opšte informacije | |
Mesto | Koceljeva |
Opština | Koceljeva |
Država | Srbija |
Vrsta spomenika | Z |
Vreme nastanka | 1871. |
Tip kulturnog dobra | Spomenik kulture od velikog značaja |
Nadležna ustanova za zaštitu | Zavod za zaštitu spomenika kulture |
www |
Zgrada Male škole u Koceljevi podignuta je 1871. godine. Predstavlja nepokretno kulturno dobro kao spomenik kulture od velikog značaja.[1]
Istorijat[uredi | uredi izvor]
Zgrada Male škole u Koceljevi podignuta od čvrstog materijala, na mestu šeperuše u kojoj je bila smeštena opština i u manjoj prostoriji učionica. Prva školska zgrada u Koceljevi nazvana je mala škola da bi se razlikovala od prostranije zgrade velike škole sazidane uz nju 1901. godine. Književnik Janko Veselinović bio je učitelj u maloj školi od 1871. do 1888. godine. Od 1901. do 1951. godine mala škola je korišćena za smeštaj učitelja. Godine 1914. i 1915. škola je korišćena kao prihvatilište za ranjenike, a tokom austrougarske okupacije 1915-1918. godine služila je za vojne potrebe.
Mala škola je tokom Drugog svetskog rata oštećena od nemačkog bombardovanja, kao i obližnja velika škola i crkva. Posle 1951. godine i gradnje savremene školske zgrade, u zgradu škole je smešten „Radnički Univerzitet Koceljeva”. Posle niza promena namena od 2003. godine u zgradi je smeštena zbirka zavičajnog muzeja u sastavu biblioteke „Janko Veselinović”, smeštene u zgradi velike škole.
Izgled Male škole[uredi | uredi izvor]
Zgrada Male škole se nalazi na regulacionoj liniji ulice i sa zgradom velike škole i crkve spada u najstarije sačuvane objekte u Koceljevi, čineći njen urbanistički centar. Škola je prizemna građevina, izdužene pravougaone osnove sa četvorovodnim strmim krovom pokrivenim biber crepom. Centralno postavljen glavni ulaz vodi u prostrano predvorje iz koga se ulazi u ostale četiri prostorije i pomoćni prostor. Ulična fasada je simetrično rešena sa centralnim rizalitom u krovnom delu završenim stepenastom atikom. Pored ulaza sa svake strane je po jedan prozorski otvor, a na uglovima ulične fasade grupisana su po dva prozorska otvora. Na malterisanim i okrečenim u belo fasadama nema malterske plastike.
Vidi još[uredi | uredi izvor]
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ Zavod za zaštitu spomenika kulture Valjevo, Pristupljeno 28. 10. 2013.
Literatura[uredi | uredi izvor]
- Zavod za zaštitu spomenika kulture Valjevo: "Spomeničko nasleđe Kolubarskog i Mačvanskog Okruga" . . Ваљево. 2006. ISBN 978-86-904745-2-3. COBISS.SR 131307532
Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]
- Republički zavod za zaštitu spomenika kulture - Beograd
- Lista spomenika
- Koceljeva Arhivirano na sajtu Wayback Machine (14. novembar 2017)
- Republički zavod za zaštitu spomenika kulture-Beograd/Baza nepokretnih kulturnih dobara
Napomena: Sadržaj ovog članka je jednim delom ili u celosti preuzet sa http://vaza.co.rs. Nosilac autorskih prava nad materijalom je dao dozvolu da se isti objavi pod slobodnom licencom. Dokaz o tome se nalazi na OTRS sistemu, a broj tiketa sa konkretnom dozvolom je 2013110510010149.