Pređi na sadržaj

Zgrada Male škole u Koceljevi

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Zgrada Male škole u Koceljevi
Zgrada Male škole u Koceljevi
Opšte informacije
MestoKoceljeva
OpštinaKoceljeva
Država Srbija
Vrsta spomenikaZ
Vreme nastanka1871.
Tip kulturnog dobraSpomenik kulture od velikog značaja
Nadležna ustanova za zaštituZavod za zaštitu spomenika kulture
www.vaza.co.rs

Zgrada Male škole u Koceljevi podignuta je 1871. godine. Predstavlja nepokretno kulturno dobro kao spomenik kulture od velikog značaja.[1]

Istorijat[uredi | uredi izvor]

Zgrada Male škole u Koceljevi podignuta od čvrstog materijala, na mestu šeperuše u kojoj je bila smeštena opština i u manjoj prostoriji učionica. Prva školska zgrada u Koceljevi nazvana je mala škola da bi se razlikovala od prostranije zgrade velike škole sazidane uz nju 1901. godine. Književnik Janko Veselinović bio je učitelj u maloj školi od 1871. do 1888. godine. Od 1901. do 1951. godine mala škola je korišćena za smeštaj učitelja. Godine 1914. i 1915. škola je korišćena kao prihvatilište za ranjenike, a tokom austrougarske okupacije 1915-1918. godine služila je za vojne potrebe.

Mala škola je tokom Drugog svetskog rata oštećena od nemačkog bombardovanja, kao i obližnja velika škola i crkva. Posle 1951. godine i gradnje savremene školske zgrade, u zgradu škole je smešten „Radnički Univerzitet Koceljeva”. Posle niza promena namena od 2003. godine u zgradi je smeštena zbirka zavičajnog muzeja u sastavu biblioteke „Janko Veselinović”, smeštene u zgradi velike škole.

Izgled Male škole[uredi | uredi izvor]

Zgrada Male škole se nalazi na regulacionoj liniji ulice i sa zgradom velike škole i crkve spada u najstarije sačuvane objekte u Koceljevi, čineći njen urbanistički centar. Škola je prizemna građevina, izdužene pravougaone osnove sa četvorovodnim strmim krovom pokrivenim biber crepom. Centralno postavljen glavni ulaz vodi u prostrano predvorje iz koga se ulazi u ostale četiri prostorije i pomoćni prostor. Ulična fasada je simetrično rešena sa centralnim rizalitom u krovnom delu završenim stepenastom atikom. Pored ulaza sa svake strane je po jedan prozorski otvor, a na uglovima ulične fasade grupisana su po dva prozorska otvora. Na malterisanim i okrečenim u belo fasadama nema malterske plastike.

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Zavod za zaštitu spomenika kulture Valjevo, Pristupljeno 28. 10. 2013.

Literatura[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]


Napomena: Sadržaj ovog članka je jednim delom ili u celosti preuzet sa http://vaza.co.rs. Nosilac autorskih prava nad materijalom je dao dozvolu da se isti objavi pod slobodnom licencom. Dokaz o tome se nalazi na OTRS sistemu, a broj tiketa sa konkretnom dozvolom je 2013110510010149.