Pređi na sadržaj

Zgrade Generalštaba (Beograd)

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Zgrade Generalštaba vojske Srbije i Crne Gore i Ministarstva odbrane
Zgrada „A”
Opšte informacije
MestoBeograd
OpštinaSavski venac
Država Srbija
Vreme nastanka19551965.
Tip kulturnog dobraSpomenik kulture
Nadležna ustanova za zaštituZavod za zaštitu spomenika kulture
beogradskonasledje.rs

Zgrade Generalštaba se nalaze u Beogradu, u ulici Kneza Miloša 33-41.

Zgrade su podignute su između 1955. i 1965. prema projektu arhitekte Nikole Dobrovića, kao dvočlani ansambl, koji se u vreme građenja nazivao Državni sekretarijat za narodnu odbranu. Tokom NATO agresije na Jugoslaviju 1999. godine, zgrade zbog svog značaja u odbrani zemlje, bile su pogođane i oštećene. Kao značajno ostvarenje posleratne srpske i jugoslovenske arhitekture, zgrade su zaštićene kao nepokretno kulturno dobro, spomenik kulture Zgrade Generalštaba vojske Srbije i Crne Gore i Ministarstva odbrane.[1]

Kompleks se sastoji iz dva monumentalna, stepenasto završena trakta koji se kaskadno spuštaju ka Nemanjinoj ulici, kreirajući na taj način urbani simbol gradske kapije. Prilaz ka ovim traktovima, blago povučenim u odnosu na regulacionu liniju ulice Kneza Miloša ostvaren je kroz dva monumentalna portika. Osim ekspresivnih kaskadnih formi, fasade odlikuje primena kontrastnih materijala — robusnog, mrko-crvenog kamena iz Kosjerića i belih mermernih ploča sa ostrva Brača. Najupečatljiviji vizuelni motiv predstavljaju prozorske trake na fasadama, oblikovane u duhu poznog modernizma.

Najava rušenja[uredi | uredi izvor]

Vlada Srbije je najavila mogućnost da se zemljište ustupi na 99 godina američkim preduzećima Kushner Realty i Incubation Partners LLC, čemu se izrazito protivi stručna javnost, koja se zalaže za rekonstrukciju zgrade.[2][3][4]

Direktorka Republičkog zavoda za zaštitu spomenika kulture podnela je ostavku početkom juna 2024. Tvrdila da su joj na sastanku sa predsatavnicima izvršne vlasti ponuđeno da skine zaštitu sa Generalštaba ili da podnese ostavku.[5] Desetine konzervatora Republičkog zavoda za zaštitu spomenika kulture je izašlo u javnost sa stavom da četiri zdanja oko Generalštaba nisu izgubila svojstva i vrednosti zbog kojih su zadobili status zaštite.[6]

Galerija[uredi | uredi izvor]

Panorama oštećenog kompleksa
(2014)

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Izvori[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „Zgrade Generalštaba vojske Srbije i Crne Gore i Ministarstva odbrane”. Katalog nepokretnih kulturnih dobara na području grada Beograda. Pristupljeno 8. 10. 2016. 
  2. ^ „Od hotela, preko muzeja Nemanjića, do Amerikanaca: Šta će biti sa Dobrovićevim Generalštabom?”. Gradnja (na jeziku: srpski). 2024-03-14. Pristupljeno 2024-03-15. 
  3. ^ „Tri kule umesto Generalštaba: Američko markiranje starog jezgra Beograda”. Gradnja (na jeziku: srpski). 2024-03-19. Pristupljeno 2024-03-20. 
  4. ^ d.o.o, cubes. „Poklanjanje Generalštaba je protiv zakona - Vreme”. https://vreme.com/ (na jeziku: srpski). Pristupljeno 2024-03-20.  Spoljašnja veza u |website= (pomoć)
  5. ^ „Mediji: Direktorka Republičkog zavoda za zaštitu spomenika kulture podnela ostavku zbog Generalštaba”. beta.rs (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2024-06-09. 
  6. ^ Vasiljević, B. „Konzervatori ne odobravaju skidanja zaštite Generalštabu”. Politika Online. Pristupljeno 2024-06-09. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]