Kovačevac (Mladenovac)

Koordinate: 44° 26′ 12″ S; 20° 44′ 16″ I / 44.436666° S; 20.737666° I / 44.436666; 20.737666
S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Kovačevac
Centar Kovačevca
Administrativni podaci
DržavaSrbija
GradBeograd
OpštinaMladenovac
Stanovništvo
 — 2011.Pad 4208
Geografske karakteristike
Koordinate44° 26′ 12″ S; 20° 44′ 16″ I / 44.436666° S; 20.737666° I / 44.436666; 20.737666
Vremenska zonaUTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST)
Kovačevac na karti Srbije
Kovačevac
Kovačevac
Kovačevac na karti Srbije
Ostali podaci
Poštanski broj11409
Pozivni broj011
Registarska oznakaBG

Kovačevac je naselje u opštini Mladenovac u Gradu Beogradu. Prema popisu iz 2002. bilo je 4349 stanovnika (prema popisu iz 1991. bilo je 4693 stanovnika). Po rezultatima popisa iz 2011. Kovačevac ima 4208 stanovnika.

Istorija[uredi | uredi izvor]

Kovačevac se nalazi u neposrednoj blizini Mladenovca. Kovačevac sa zaseokom Granicama činilo jednu opštinu, i po popisu iz 1921. godine imao je 671 kuću sa 4048 stanovnika.

Za ranija vremena nemamo pisanih podataka o ovome. Pominje se tek u aračkim spiskovima iz prvih desetina 19. veka i imao je 1818. g. 63, a 1822. g. 83 kuće. Godine 1846. je bilo 113 kuća.

Po predanju Kovačevac je mlađe naselje od susednog Kusatka. Predanje veli da su Marinkovići, koji su stanovali u Kusatku. Kneževići i Karići došli pre ustanka, imali u Laševcu kovanluke, i tu se preselili osnovali Kovačevac. Posle njih su se doselili Arambašići, čiji je predak došao sa Kosova, služio kod Marinkovića i primio njihovu slavu. U isto vreme su došli Grgići (Grčka familija) takođe sa Kosova. Ostale su porodice posle njih dolazile iz raznih krajeva: Soskići, Stankovići, Antonijevići itd. (podaci krajem 1921. godine).[1] [2]

Ovde se nalaze OŠ „Živomir Savković” Kovačevac, Železnička stanica Kovačevac i Crkva Svetog Nikolaja.[traži se izvor]

Demografija[uredi | uredi izvor]

U naselju Kovačevac živi 3512 punoletnih stanovnika, a prosečna starost stanovništva iznosi 40,3 godina (39,8 kod muškaraca i 40,8 kod žena). U naselju ima 1221 domaćinstvo, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 3,56.

Ovo naselje je u velikim delom naseljeno Srbima (prema popisu iz 2002. godine).

Grafik promene broja stanovnika tokom 20. veka
Demografija[3]
Godina Stanovnika
1948. 4.379
1953. 4.637
1961. 5.039
1971. 4.518
1981. 4.506
1991. 4.693 4.661
2002. 4.349 4.441
Etnički sastav prema popisu iz 2002.‍[4]
Srbi
  
4.306 99,01%
Jugosloveni
  
6 0,13%
Crnogorci
  
5 0,11%
Makedonci
  
5 0,11%
Hrvati
  
2 0,04%
Romi
  
2 0,04%
Rusi
  
1 0,02%
Muslimani
  
1 0,02%
Bugari
  
1 0,02%
nepoznato
  
5 0,11%


Domaćinstva
Stanovništvo staro 15 i više godina po bračnom stanju i polu
Stanovništvo po delatnostima koje obavlja

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Podaci su uzeti iz: „Naselja“ knj.19. dr. B. M. Drobnjaković (1925 g.)Smederevsko Podunavlje i Jasenica
  2. ^ Literatura „Letopis Podunavskih mesta“(Beč 1998) period 1812 – 1935 g. Letopisa, po predanju, Podunavskih mesta i običaji nastanak sela ko su bili Dosenjenici čime se bavili meštani
  3. ^ „Knjiga 9”. Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2002, podaci po naseljima (PDF). webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. maj 2004. ISBN 86-84433-14-9. 
  4. ^ „Knjiga 1”. Stanovništvo, nacionalna ili etnička pripadnost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-00-9. 
  5. ^ „Knjiga 2”. Stanovništvo, pol i starost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-01-7. 

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Korišćena Literatura:
  • „Naselja“ knj.19. dr. B. M. Drobnjaković (1925 g.) Smederevsko Podunavlje i Jasenica
  • Izvor Monografija Podunavske oblasti 1812-1927 sastavio Dr, Vladimir Margan objavjeno (1927 g.)„Napredak Pančevo,,
  • „Letopis“: Podunavska mesta i običaji Marina (Beč 1999 g.). Letopis period 1812 – 2009 g. Sastavio od Pisanih tragova, Letopisa, po predanju mesta u Južnoj Srbiji, mesta i običaji nastanak sela ko su bili Doseljenici čime se bavili meštani
  • Napomena

U uvodnom delu autor je dao kratak istorijski pregled ovog područja od praistorijskih vremena do stvaranje države Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca. Najveći prilog u ovom delu čine ,»Letopisi« i trudio se da ne propusti nijednu važnu činjenicu u prošlosti opisivanih mesta.

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]