Kovačevac (Mladenovac)
Kovačevac | |
---|---|
Administrativni podaci | |
Država | Srbija |
Grad | Beograd |
Opština | Mladenovac |
Stanovništvo | |
— 2011. | 4208 |
Geografske karakteristike | |
Koordinate | 44° 26′ 12″ S; 20° 44′ 16″ I / 44.436666° S; 20.737666° I |
Vremenska zona | UTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST) |
Ostali podaci | |
Poštanski broj | 11409 |
Pozivni broj | 011 |
Registarska oznaka | BG |
Kovačevac je naselje u opštini Mladenovac u Gradu Beogradu. Prema popisu iz 2002. bilo je 4349 stanovnika (prema popisu iz 1991. bilo je 4693 stanovnika). Po rezultatima popisa iz 2011. Kovačevac ima 4208 stanovnika.
Istorija[uredi | uredi izvor]
Kovačevac se nalazi u neposrednoj blizini Mladenovca. Kovačevac sa zaseokom Granicama činilo jednu opštinu, i po popisu iz 1921. godine imao je 671 kuću sa 4048 stanovnika.
Za ranija vremena nemamo pisanih podataka o ovome. Pominje se tek u aračkim spiskovima iz prvih desetina 19. veka i imao je 1818. g. 63, a 1822. g. 83 kuće. Godine 1846. je bilo 113 kuća.
Po predanju Kovačevac je mlađe naselje od susednog Kusatka. Predanje veli da su Marinkovići, koji su stanovali u Kusatku. Kneževići i Karići došli pre ustanka, imali u Laševcu kovanluke, i tu se preselili osnovali Kovačevac. Posle njih su se doselili Arambašići, čiji je predak došao sa Kosova, služio kod Marinkovića i primio njihovu slavu. U isto vreme su došli Grgići (Grčka familija) takođe sa Kosova. Ostale su porodice posle njih dolazile iz raznih krajeva: Soskići, Stankovići, Antonijevići itd. (podaci krajem 1921. godine).[1] [2]
Ovde se nalaze OŠ „Živomir Savković” Kovačevac, Železnička stanica Kovačevac i Crkva Svetog Nikolaja.[traži se izvor]
Demografija[uredi | uredi izvor]
U naselju Kovačevac živi 3512 punoletnih stanovnika, a prosečna starost stanovništva iznosi 40,3 godina (39,8 kod muškaraca i 40,8 kod žena). U naselju ima 1221 domaćinstvo, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 3,56.
Ovo naselje je u velikim delom naseljeno Srbima (prema popisu iz 2002. godine).
|
|
m | ž |
|||
? | 2 | 3 | ||
80+ | 22 | 60 | ||
75—79 | 59 | 76 | ||
70—74 | 117 | 157 | ||
65—69 | 114 | 131 | ||
60—64 | 117 | 104 | ||
55—59 | 90 | 94 | ||
50—54 | 184 | 135 | ||
45—49 | 246 | 217 | ||
40—44 | 180 | 177 | ||
35—39 | 126 | 128 | ||
30—34 | 111 | 120 | ||
25—29 | 140 | 139 | ||
20—24 | 171 | 167 | ||
15—19 | 161 | 165 | ||
10—14 | 131 | 110 | ||
5—9 | 89 | 116 | ||
0—4 | 90 | 100 | ||
Prosek : | 39,8 | 40,8 |
| ||||||||||||||||||||||||
|
Pol | Ukupno | Neoženjen/Neudata | Oženjen/Udata | Udovac/Udovica | Razveden/Razvedena | Nepoznato |
---|---|---|---|---|---|---|
Muški | 1.840 | 547 | 1.138 | 101 | 52 | 2 |
Ženski | 1.873 | 368 | 1.150 | 303 | 51 | 1 |
UKUPNO | 3.713 | 915 | 2.288 | 404 | 103 | 3 |
Pol | Ukupno | Poljoprivreda, lov i šumarstvo | Ribarstvo | Vađenje rude i kamena | Prerađivačka industrija |
---|---|---|---|---|---|
Muški | 1.042 | 173 | 0 | 2 | 533 |
Ženski | 602 | 149 | 0 | 0 | 184 |
UKUPNO | 1.644 | 322 | 0 | 2 | 717 |
Pol | Proizvodnja i snabdevanje | Građevinarstvo | Trgovina | Hoteli i restorani | Saobraćaj, skladištenje i veze |
Muški | 42 | 28 | 40 | 5 | 122 |
Ženski | 7 | 3 | 56 | 8 | 31 |
UKUPNO | 49 | 31 | 96 | 13 | 153 |
Pol | Finansijsko posredovanje | Nekretnine | Državna uprava i odbrana | Obrazovanje | Zdravstveni i socijalni rad |
Muški | 1 | 10 | 34 | 13 | 22 |
Ženski | 3 | 12 | 7 | 30 | 103 |
UKUPNO | 4 | 22 | 41 | 43 | 125 |
Pol | Ostale uslužne aktivnosti | Privatna domaćinstva | Eksteritorijalne organizacije i tela | Nepoznato | |
Muški | 9 | 0 | 0 | 8 | |
Ženski | 7 | 1 | 0 | 1 | |
UKUPNO | 16 | 1 | 0 | 9 |
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ Podaci su uzeti iz: „Naselja“ knj.19. dr. B. M. Drobnjaković (1925 g.)Smederevsko Podunavlje i Jasenica
- ^ Literatura „Letopis Podunavskih mesta“(Beč 1998) period 1812 – 1935 g. Letopisa, po predanju, Podunavskih mesta i običaji nastanak sela ko su bili Dosenjenici čime se bavili meštani
- ^ „Knjiga 9”. Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2002, podaci po naseljima (PDF). webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. maj 2004. ISBN 86-84433-14-9.
- ^ „Knjiga 1”. Stanovništvo, nacionalna ili etnička pripadnost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-00-9.
- ^ „Knjiga 2”. Stanovništvo, pol i starost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-01-7.
Literatura[uredi | uredi izvor]
- Korišćena Literatura:
- „Naselja“ knj.19. dr. B. M. Drobnjaković (1925 g.) Smederevsko Podunavlje i Jasenica
- Izvor Monografija Podunavske oblasti 1812-1927 sastavio Dr, Vladimir Margan objavjeno (1927 g.)„Napredak Pančevo,,
- „Letopis“: Podunavska mesta i običaji Marina (Beč 1999 g.). Letopis period 1812 – 2009 g. Sastavio od Pisanih tragova, Letopisa, po predanju mesta u Južnoj Srbiji, mesta i običaji nastanak sela ko su bili Doseljenici čime se bavili meštani
- Napomena
U uvodnom delu autor je dao kratak istorijski pregled ovog područja od praistorijskih vremena do stvaranje države Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca. Najveći prilog u ovom delu čine ,»Letopisi« i trudio se da ne propusti nijednu važnu činjenicu u prošlosti opisivanih mesta.