Pređi na sadržaj

Melkitska grkokatolička crkva

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Melkitska grkokatolička crkva (arapski: كنيسة الروم الملكيين الكاثوليك, Kanisat ar-Rum al-Malakijjin al-Katulik; grčki: grč. Μελχιτική Ελληνική Καθολική Εκκλησία; latinski: Ecclesiae Graecae Melkitae Catholicae) ili Melkitska Vizantijska katolička crkva, je istočno-katolička crkva u punoj zajednici sa Svetom Stolicom kao deo svetske Katoličke crkve. Na njenom je čelu patrijarh Jusef Absi sa sedištem u katedrali Uspenja Bogorodice u Damasku, u Siriji. Melkiti, katolici vizantijskog obreda, vode svoju istoriju od ranih hrišćana u Antiohiji, nekada delu Sirije, a sada u Turskoj, iz 1. veka nove ere, gde je hrišćanstvo propovedao sveti Petar.[1]

Melkitska crkva je srodna grčkoj pravoslavnoj crkvi u Antiohiji. Uglavnom je koncentrisan u Siriji, Libanu, Jordanu, Izraelu i Palestini.[2] Melkitski grkokatolici su prisutni, međutim, širom sveta putem migracija usled progona. Izvan Bliskog istoka, Melkitska crkva se takođe proširila mešovitim brakovima i preobraćenjem ljudi različitog etničkog nasleđa, kao i transritualizmom. Trenutno postoji oko 1,6 miliona članova širom sveta.[3] Iako se liturgijske tradicije vizantijskog obreda Melkitske grkokatoličke crkve dele sa tradicijama pravoslavlja, crkva je zvanično deo Katoličke crkve od potvrde njenog jedinstva sa Svetom stolicom u Rimu 1724. godine.[4]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „» The Melkites”. melkite.org. Pristupljeno 2021-02-28. 
  2. ^ „Church History”. Melkite Greek Catholic Patriarchate. Arhivirano iz originala 2007-03-05. g. 
  3. ^ Faulk 2007, str. 9–10
  4. ^ Parry 1999, str. 312

Literatura[uredi | uredi izvor]