Opštinski zbor
Opštinski zbor je bio sazvani i konstituisani skup svih glasača jedne opštine u Kneževini Srbiji odnosno Kraljevini Srbiji.
Sastav[uredi | uredi izvor]
Pod glasačima (članovima opštine) podrazumevali su se svi srpski podanici koji su bili punoletni, imali pravo raspolaganja sobom i svojim imanjem (nisu bili pod tutorstvom i starateljstvom) i redovno plaćali državni porez i opštinske prireze. Aktivni oficiri, podoficiri i vojnici nisu učestvovali u radu zbora.
Kvorum za rad opštinskog zbora predstavljala je trećina njegovih članova (glasača). Odluke su se donosile natpolovičnom većinom. Opštinskim zborom je predsedavao opštinski kmet (predsednik opštine, predsednik opštinskog suda).
Delokrug[uredi | uredi izvor]
Prema Zakonu o ustrojstvu opština i opštinskih vlasti[1] (1866) neki od glavnih zadataka opštinskog zbora bili su: biranje opštinskog kmeta i kmetovskih pomoćnika u varošima i varošicama, biranje poverenika u varošicama i selima, biranje odbornika i njihovih zamenika, davanje mišljenja o spajanju ili odvajanju opština, rešavanje o opštinskom prirezu.
Prema Zakonu o opštinama[2] (1902) neki od glavnih zadataka opštinskog zbora bili su: biranje predsednika opštinskog suda, kmetova, odbornika i njihovih zamenika, rešavanje o opštinskom prirezu, nazivu opštine, zaduženju opštine. Opštinski zbor je sazivao opštinski odbor, nadzorna državna vlast ili opštinski sud na predlog najmanje jedne četvrtine članova opštinskog zbora. U opštinama koje su bile sastavljene od više sela, u svakom selu je postojao seoski sastanak (skup glasača jednog sela) koji je birao seoskog kmeta. Kada se odlučivalo o spajanju ili razdvajanju opština konstituisani su i zajednički zborovi odnosno zasebni zborovi.
U Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca nije postojao jedinstven zakon o opštinama tako da su na snazi bili „pokrajinski“ odnosno predratni zakoni. Shodno tome, u nekim delovima nove države zadržani su opštinski zborovi kao neposredno odlučujući organi. U Kraljevini Jugoslaviji je donesen jedinstveni Zakon o opštinama[3] (1933) koji je predvideo relativno velike opštine sa najmanje 3.000 stanovnika. Kao opštinski organi vlasti predviđeni su: opštinski odbor, opštinska uprava i predsednik opštine. Ukinut je opštinski zbor i seoski sastanak.