Pređi na sadržaj

Pelagonija

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Pelagonija.

Pelagonija (grč. Πελαγονíα, mkd. Пелагонија) je bila jedna od regija antičke Evrope koja je vremenom postala deo Makedonskog kraljevstva.

Pelagonija se graničila sa antičkim pokrajinama Dardanijom na severu, Ilirijom na zapadu, Peonijom na istoku i Linkestisom na jugozapadu. Ovaj kraj nastanjivala su tračko-ilirska plemena: Pelagoni, Peonci, a od 1900. p. n. e. Ahajci i Eoljani.

Pelagonija je bila kolevka mikenskih plemena. U Pelagoniji je pronađeno puno predmeta iz pre premikenskog razdoblja, poput dvostruke sekire, koja je tek kasnije pronađena u Mikeni. Ovi objekti su izloženi u Regionalnom muzeju Bitolj. Nešto kasnije ovaj kraj naselili su antički Makedonci.

Grčki istoričar, geograf i filozof, Strabo nazvao je Pelagoniju Tripolitis, radi tri tadašnja velika grada u Pelagoniji.

Danas se naziv Pelagonija koristi kao naziv za prostranu dolinu koju dele Severna Makedonija i Grčka. U njoj se nalaze makedonski gradovi Bitolj i Prilep i grčki grad Lerin. Ona je najveća kotlina u Severnoj Makedoniji. Smeštena je u jugozapadnom delu Makedonije i obuhvata prostor od oko 2.000 km² i njen pravac prostiranja je meridijanski (sever-jug) i obuhvata deo grčke teritorije.[1]

Pelagonija je 1259. godine bila poprište značajne bitke kod Pelagonije, u kojoj su se sukobile vojske Nikejskog carstva i saveza koji su činile Ahajska kneževina, Sicilijanska kraljevina i Epirska despotovina.

Privreda[uredi | uredi izvor]

Pelagonija je najveće žitorodno područje u Severnoj Makedoniji, a nije zanemariva ni proizvodnja u Grčkoj. Puno se uzgaja i duvan (u prilepskom delu), suncokret i šećerna repa, a razvijeno je i stočarstvo.

U Pelagoniji je snažno razvijena prehrambena industrija; Žito Bitolj, Žito Prilep, Vitaminka (Prilep). Snažna je bila duvanska industrija (Prilep) i metalna industrija (kućni aparati Bitolj) Pelagonija ima i značajne rezerve uglja, koji se kopaju u dva rudnika: Suvodol i Gneotino. U Pelagoniji radi i najveći energetski pogon u Severnoj Makedoniji termoelektrana REK Bitolj, kapaciteta 675 MW (ona proizvodi 80% električne energije u Severnoj Makedoniji).

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]