Prvodecembarsko ujedinjenje
Prvodecembarsko ujedinjenje (ili Prvodecembarski akt) predstavlja proklamovanje Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca 1. decembra 1918.
Svečanom proklamovanju državnog jedinstva Srba, Hrvata i Slovenaca neposredno su prethodili zaključci Narodnog vijeća Slovenaca, Hrvata i Srba i odluke o ujedinjenju Vojvodine i Crne Gore sa Srbijom.
Delegacija SHS i proglas ujedinjenja SHS[uredi | uredi izvor]
Delagacija Narodnog vijeće Slovenaca, Hrvata i Srba, od trideset članova, stigla je u Beograd ujutro 28. novembra 1918. Za utvrđivanje načina kako da se proglasi ujedinjenje, obrazovan je odbor od šestorice. U njega su ušli Ante Pavelić (stariji), Svetozar Pribićević i Josip Smodlaka kao predstavnici narodnog veća, i Stojan Protić, Ljubomir Jovanović i Momčilo Ninčić, kao predstavnici Vlade Kraljevine Srbije.
Posle usaglašavanja stavova između delegacije i predstavnika srpske vlade o privremenom uređenju ujedinjene države do donošenja Ustava, prestolonaslednik Aleksandar Karađorđević je u kući Krsmanovića na Terazijama u Beogradu (u kojoj je regent privremeno stanovao nakon oslobođenja prestonice) 1. decembra 1918. proklamovao Kraljevstvo Srba, Hrvata i Slovenaca.
Državni praznik u Jugoslaviji[uredi | uredi izvor]
Ovaj odeljak bi trebalo proširiti. Možete pomoći dodavanjem sadržaja. |
Ukazom 28. novembra 1919. je 1. decembar proglašen za državni praznik.[1]
Vidi još[uredi | uredi izvor]
- Niška deklaracija
- Krfska deklaracija
- Velika narodna skupština Srba, Bunjevaca i ostalih Slovena u Banatu, Bačkoj i Baranji
- Podgorička skupština
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ „Službene Novine Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca, 1. decembar 1919, Broj 152”. Arhivirano iz originala 25. 01. 2021. g. Pristupljeno 09. 01. 2022.
Literatura[uredi | uredi izvor]
- Grupa autora; Priređivači: Uređivački odbor (2018). Istorija jedne utopije: 100 godina od stvaranja Jugoslavije, tom I i II. Beograd: Catena Mundi. str. 1260. ISBN 978-866343-091-4.
- Ekmečić, Milorad (2014). Ratni ciljevi Srbije 1914. Beograd: Filip Višnjić. str. 534. ISBN 978-866309-049-1.
- Ekmečić, Milorad (2021). Stvaranje Jugoslavije 1790-1918, Knj. 2 [Zbirka: Sabrana dela Milorada Ekmečića, Knj. 4. Novi Sad: Pravoslavna reč i Arhiv Vojvodine. str. 1079. ISBN 978-86-81648-20-9.
- Mastilović, Draga (2013). Između srpstva i jugoslovenstva. Beograd: Filip Višnjić. str. 398. ISBN 978-86-6309-010-1.
- Mitrović, Andrej (2019). Jugoslavija na konferenciji mira 1918-1920. Novi Sad: Prometej; Beograd: Radio-televizija Srbije. str. 512. ISBN 978-86-515-1500-5.
- Kazimirović, Vasa (2022). Srbija i Jugoslavija 1914-1945, Knj. 1. Novi Sad: Prometej. str. 722. ISBN 978-86-515-2015-3.
- Kazimirović, Vasa (2022). Srbija i Jugoslavija 1914-1945, Knj. 2. Novi Sad: Prometej. str. 698. ISBN 978-86-515-2017-7.
- Radojević, Mira (2018). Srpski narod i jugoslavenska kraljevina 1918-1941, tom I. Beograd: Srpska književna zadruga. str. 428. ISBN 978-86-379-1388-7.
- Pavlović, Marko (2000). Jugoslovenska država i pravo: 1914-1941. Kragujevac: N. Pavlović. str. 375. ISBN 86-83313-01-8.
- Petranović, Branko; Zečević, Momčilo (1991). Agonija dve Jugoslavije. Šabac: IKP Zaslon. str. 386.
- Popov, Čedomir (2022). Velika Srbija - mit ili stvarnost. Beograd: Catena Mundi. str. 215. ISBN 978-86-6343-170-6.
- Stanković, Dr Đorđe Đ. (2014). Srbija 1914-1918: Ratni ciljevi. Novi Sad: Prometej. str. 496. ISBN 978-86-5150912-7.