Rabrovac
Rabrovac | |
---|---|
Administrativni podaci | |
Država | Srbija |
Grad | Beograd |
Opština | Mladenovac |
Stanovništvo | |
— 2011. | 1.243 |
Geografske karakteristike | |
Koordinate | 44° 21′ 31″ S; 20° 45′ 09″ I / 44.358486° S; 20.752566° I |
Vremenska zona | UTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST) |
Aps. visina | 164 m |
Ostali podaci | |
Pozivni broj | 011 |
Registarska oznaka | BG |
Rabrovac je naselje u gradskoj opštini Mladenovac, u gradu Beogradu. Prema popisu iz 2011. bilo je 1243 stanovnika.
Istorija[uredi | uredi izvor]
Udaljeno je 60 km jugoistočno od Beograda, pored pruge Beograd - Niš. Ujedno je i tromeđa područja tri grada: Beograda, Smedereva i Kragujevca. Rabrovac nije oduvek bio na današnjem mestu. Selo je ranije bilo severnije, u Starom Rabrovcu, gde je bilo samo nekoliko kuća, i gde ima tragova od starog groblja koje zovu madžarsko groblje. I u Klasovu se, prilikom kopanja, nailazi na ploče od nekog starog groblja. Današnji Rabrovac postao je preseljavanjem iz Starog Rabrovca i doseljavanjem novih doseljenika.
Selo se pominje u arački spiskova i imalo je 1818. g. 26, a 1822. g. 34 kuće. Godine 1846. g. selo je imalo 58 kuća, a po popisu iz 1921. godine u selu je bilo 251 kuća sa 1375 stanovnika.
Najstarije su porodice: Kujandžići (danas sa raznim prezimenima) Milovanovići (danas sa raznim prezimenima) i Jovanovići (danas sa raznim prezimenima). Predak Kujundžića, Stanimir kujundžija, došao napravio kolibu u Starom Rabrovcu, pa je kasnije prešao na današnje mesto. Ova porodica dosta razgranata i ima dosta kuća. Milovanovići ne znaju od kuda su i kada su njihovi stari ovamo došli. Znaju samo toliko, da su za vreme zbega tri brata iz Jagnjila prešla ovamo na svoja trla i da je jedan brat ostao u Jagnjilo, od koga su tamošnji Aleksandrići. I Jankovići su stara porodica; njihov predak Janko došao je ovamo pre Karađorđevog ustanka iz Jagnjila. Ostale su porodice mlaši doseljenici. Nikolić, Rakići, Blažići, Mirkovići, Čolići, i Stevanović su doseljeni iz jaseničkih sela, zatim ima doseljenika iz Gruže, od Pirota, Čačka, i Krajine itd. (podaci krajem 1921. godine).[1] [2]
Jedno je od prvih sela u opštini koje je davne 1988. godine dobilo telefonsku infrastrukturu, koja nije izmenjena do danas. Najveći deo sela je osvetljen, samo mali deo ostao je ne osvetljen. Selo je pokriveno gasovodnom mrežom. U bliskoj budućnosti se planira uvođenje vodovoda.
U selu postoji fudbalski klub od 1945. godine. Uspešno se takmiči u Beogradskoj ligi.
Rabrovačko jezero je poznato izletište Šumadije. Obiluje ribom (najzastupljenije ribe su šaran, amur, deverika), a trenutno se radi na izgradnji bungalova i uređenju plaže. Najzastupljenija privredna grana su poljoprivreda (90%) i trgovina. 99% stanovništva su Srbi.
Demografija[uredi | uredi izvor]
U naselju Rabrovac živi 1124 punoletna stanovnika, a prosečna starost stanovništva iznosi 41,8 godina (40,8 kod muškaraca i 42,9 kod žena). U naselju ima 338 domaćinstava, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 4,14.
Ovo naselje je velikim delom naseljeno Srbima (prema popisu iz 2002. godine), a u poslednja tri popisa, primećen je pad u broju stanovnika.
|
|
m | ž |
|||
? | 9 | 12 | ||
80+ | 18 | 18 | ||
75—79 | 27 | 46 | ||
70—74 | 36 | 41 | ||
65—69 | 47 | 43 | ||
60—64 | 38 | 40 | ||
55—59 | 43 | 29 | ||
50—54 | 54 | 50 | ||
45—49 | 62 | 59 | ||
40—44 | 56 | 41 | ||
35—39 | 33 | 30 | ||
30—34 | 51 | 42 | ||
25—29 | 49 | 51 | ||
20—24 | 42 | 31 | ||
15—19 | 34 | 35 | ||
10—14 | 44 | 48 | ||
5—9 | 49 | 39 | ||
0—4 | 34 | 19 | ||
Prosek : | 40,8 | 42,9 |
| ||||||||||||||||||||||||
|
Pol | Ukupno | Neoženjen/Neudata | Oženjen/Udata | Udovac/Udovica | Razveden/Razvedena | Nepoznato |
---|---|---|---|---|---|---|
Muški | 599 | 134 | 402 | 41 | 19 | 3 |
Ženski | 568 | 63 | 400 | 91 | 11 | 3 |
UKUPNO | 1.167 | 197 | 802 | 132 | 30 | 6 |
Pol | Ukupno | Poljoprivreda, lov i šumarstvo | Ribarstvo | Vađenje rude i kamena | Prerađivačka industrija |
---|---|---|---|---|---|
Muški | 359 | 153 | 0 | 0 | 100 |
Ženski | 174 | 94 | 0 | 0 | 33 |
UKUPNO | 533 | 247 | 0 | 0 | 133 |
Pol | Proizvodnja i snabdevanje | Građevinarstvo | Trgovina | Hoteli i restorani | Saobraćaj, skladištenje i veze |
Muški | 7 | 3 | 16 | 2 | 51 |
Ženski | 1 | 1 | 9 | 3 | 4 |
UKUPNO | 8 | 4 | 25 | 5 | 55 |
Pol | Finansijsko posredovanje | Nekretnine | Državna uprava i odbrana | Obrazovanje | Zdravstveni i socijalni rad |
Muški | 2 | 5 | 8 | 6 | 4 |
Ženski | 0 | 1 | 1 | 4 | 22 |
UKUPNO | 2 | 6 | 9 | 10 | 26 |
Pol | Ostale uslužne aktivnosti | Privatna domaćinstva | Eksteritorijalne organizacije i tela | Nepoznato | |
Muški | 1 | 0 | 0 | 1 | |
Ženski | 0 | 0 | 0 | 1 | |
UKUPNO | 1 | 0 | 0 | 2 |
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ Podaci su uzeti iz: „Naselja“ knj.13. dr. B. M. Drobnjaković (1925 g.)Smederevsko Podunavlje i Jasenica
- ^ Literatura „Letopis Podunavskih mesta“(Beč 1998) period 1812 – 1935 g. Letopisa, po predanju, Podunavskih mesta i običaji nastanak sela ko su bili Dosenjenici čime se bavili meštani
- ^ „Knjiga 9”. Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2002, podaci po naseljima (PDF). webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. maj 2004. ISBN 86-84433-14-9.
- ^ „Knjiga 1”. Stanovništvo, nacionalna ili etnička pripadnost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-00-9.
- ^ „Knjiga 2”. Stanovništvo, pol i starost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-01-7.
Literatura[uredi | uredi izvor]
- Izvor Monografija Podunavske oblasti 1812-1927 sastavio Dr, Vladimir Margan objavjeno (1927 g.)„Napredak Pančevo,,
- „Letopis“: Podunavska mesta i običaji Marina (Beč 1999 g.) Letopis period 1812 – 2009 g. Sastavio od Pisanih tragova, Letopisa, po predanju mesta u Južnoj Srbiji, mesta i običaji nastanak sela ko su bili Doseljenici čime se bavili meštani