Pređi na sadržaj

Radna brigada

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
ORB „Dragoljub Jovičić” Vladimirci na ORA Morava 77 u Lomnici kod Kruševca
Brigadiri u uniformama i oznakama na rukavu - Studentska radna brigada „Jovan Popović”, četvrta četa, na izgradnji puta Vukova rodna kuća - manastir Tronoša, Loznica 1964

Radna brigada je bila jedinica slična vojnoj jedinici koja je učestvovala na omladinskim radnim akcijama u SFR Jugoslaviji. Postojanje radnih brigada je bilo aktuelno od završetka Drugog svetskog rata pa do sredine 80-ih godina 20. veka.

Brigada je u početku imala obično oko 100 brigadira i bila je podeljena na četiri čete. Učesnici radnih akcija (brigadiri) su dolazili na radne akcije isključivo dobrovoljno.

Brigadom je komandovao komandant, a četama komandiri.

Komandant je bio na čelu brigadnog štaba. Štab se sastojao od više članova štaba za različite aktivnosti: sanitet, kurseve vožnje, kulturu, trasu i dr.

Svaka brigada je imala svoju zastavu na kojoj je bio izvežen naziv brigade sa grbom. Brigadna zastava se čuvala kao najveća svetinja, nije smela da pokisne i jedna od „zabava” na akcijama je bila međusobna „krađa“ zastava.

Formiranje[uredi | uredi izvor]

Značke učesnika radne akcije izgradnja puta od Vukove kuće do manastira Tronoše

Radne akcije i radne brigade su formirane odmah posle Drugog svetskog rata u Jugoslaviji i u svom začetku su dale veliki doprinos izgradnji razrušene zemlje posle rata. Jedna od prvih akcija je bilo sečenje drva za građane Beograda na Crnom Vrhu. Iako su bili čuvani, dešavalo se da brigadiri budu ubijeni od strane odmetnutih četnika.

Sa vremenom uloga brigada u radovima i izgradnji je bila sve manja jer je mehanizacija preuzimala ključne radove, ali funkcija im se menjala u smislu izgradnje drugarstva i „bratstva i jedinstva”.

Primera radi 1963. godine kada je u katastrofalnom zemljotresu gotovo uništeno Skoplje, mnoge brigade iz cele zemlje su odlazile u Skoplje radi raščišćavanja ruševina i pomoći stanovništvu.

Postojale su „savezne” radne akcije (npr. Auto-put „Bratstvo i Jedinstvo”, ORA Morava, ORA Novi Beograd...) i lokalne (npr. uređenje Ade Ciganlije), koje su u zavisnosti od značaja bile finansirane od strane države ili lokalne uprave.

Svakih deset dana - „dekada” glavni štab radne akcije je dodeljivao priznanja brigadama koje su bile uspešne u ostvarivanju planova.

Na kraju akcije (obično mesec dana) na četnim konferencijama, javno i demokratski su dodeljivana odlikovanja „Udarničke značke” i ostala priznanja.

Vidi još[uredi | uredi izvor]