Srpsko-turski ratovi

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Srpsko-turski ratovi
Deo Osmanskog osvajanja Balkana
Vreme1312/oktobar 1352. — (30. maj 1913).
Mesto
Ishod Pad srpskih zemalja pod tursku vlast (1459), Srpska revolucija, Srpski rat za nezavisnost, Balkanski ratovi
Sukobljene strane
 Srpsko carstvo
Moravska Srbija
Srpska despotovina
Kraljevina Zeta
 Kneževina Srbija
 Knjaževina Crna Gora
 Ruska Imperija(1806-1812 i 1877—1878)
 Osmansko carstvo
Komandanti i vođe
Srpski kraljevi
Srpski carevi
Srpski despoti
Srpski hajduci
Srpski kneževi
Turski sultani
Turski veziri
Turske paše
Jačina
Nepoznato
Nepoznato
Žrtve i gubici
500, 000+
400, 000+

Srpsko-turski ratovi u istoriji su bili mnogobrojni. Prvi ovakvi ratovi vođeni su kada su Turci tek došli na Balkan, do 1459. godine, kada je Srbija konačno pokorena. Tada su se odigrale velike bitke: Marička bitka i Kosovska bitka. Potom su vođeni za proširenje teritorije 1876-1878. Sledeći srpsko-turski ratovi vođeni su Balkanskim ratovima i u Prvom svetskom ratu.

Srpske bitke u srednjem veku[uredi | uredi izvor]

Pred carsko doba[uredi | uredi izvor]

U carsko doba[uredi | uredi izvor]

Nakon raspada carstva[uredi | uredi izvor]

Srpska desotovina i Tursko carstvo[uredi | uredi izvor]

Osmansko-ugarski ratovi[uredi | uredi izvor]

Od 1447. srpski despot se našao u izbeglištvu, kao ugarski vazal do njenog raspada 1540. god. proveo je u neprestanoj borbi protiv Turaka. Država je obezbeđivala punu podršku i pomoćne trupe Ugarskom kraljevstvu.

Osmanski period[uredi | uredi izvor]

Astrijsko-turski ratovi[uredi | uredi izvor]

Ratovi Srpske revolucije[uredi | uredi izvor]

Kao posledice ovih događaja smatraju se se oslobođenje Srbije od turske vlasti.

Srpsko-turski ratovi (1876—1878)[uredi | uredi izvor]

Srpsko-turski ratovi vođeni su u periodu od 1876—1878, vođeni su za oslobođenje pojedinih srpskih teritorija pod Turskom. U njima je predviđeno da Srbija i Crna Gora imaju zajedničke akcije, međutim do toga nije došlo. Prvi srpsko-turski rat vođen je 1876-1877 i u njima je Srbija izgubila od Turske, ali je Carigradskim mirom zadržala sve teritorije koje je imala pre ratovanja. U Drugom srpsko-turskom ratu Srbi su imali više uspeha i oslobođena su mnoga mesta: Niš, Pirot, Grdelica, Vranje i još neka. Sanstefanskim mirom pripojena su joj četiri upravna okruga. Kralj Milan Obrenović je naredio izvršenje ovih akcija.

Srpska akcija u Makedoniji[uredi | uredi izvor]

Prvi balkanski rat[uredi | uredi izvor]

Prvi balkanski rat, koji je trajao od 8. oktobra 1912. do 30. maja 1913. godine su vodile balkanske zemlje: Srbija, Crna Gora, Grčka i Bugarska (članice Balkanskog saveza) protiv Osmanskog carstva. Armije balkanskih država su uspele da savladaju brojčano slabije i strateški loše organizovane armije Osmanskog carstva što im je omogućilo da postignu brzu pobedu. Rat je okončan mirom po kome je Osmansko carstvo bilo prinuđeno da se odrekne skoro svih svojih teritorija na Evropskom kontinentu (Balkanskom poluostrvu) koje su kasnije podeljene među saveznicima i na kojima je kasnije stvorena nova država – Kneževina Albanija. Uprkos njihovoj apsolutnoj pobedi u Prvom balkanskom ratu, članice Balkanskog saveza su bile nezadovoljne postignutim mirovnim ugovorom jer je mirovni ugovor, koji su skrojile velike sile, bio protivan ranijim dogovorima i planovima koje su članice saveza međusobno zaključile i dogovorile. Otklanjanjem pretnje koju je predstavljalo Osmansko carstvo i nezadovoljstvo mirovnim ugovorom podigle su se tenzije među doskorašnjim saveznicama što će uskoro rezultovati Drugim balkanskim ratom.