Temnić

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Temnić je oblast Šumadije, prostire se između Velike Morave, planine Juhor i Zapadne Morave. Sa istoka je ograničen Velikom Moravom od sastavka Južne i Zapadne Morave do sela Trešnjevice. Zapadna granica je na grebenu Juhora i Blagotina, odakle preko sela Milutovca doseže do Zapadne Morave koja Temnić ograničava na jugu.

U oslobođenoj Srbiji 19. vek knežina Temnić je obuhvatala varoš Jagodinu i sela oko nje, deo Levča (Sekurič) i današnji Temnić.

Reljef Temnića čini ravnica oko Velike i Zapadne Morave i preovlađujući brdoviti i planinski deo na zapadu i jugozapadu. Moravske aluvijalne ravnice su plodne i na njima su dobre livade i oranice. Stanovništvo se pored ratarstva bavi i voćarstvom (šljiva). Sliv Zapadne Morave je naseljeniji od sliva Velike Morave. U prvom iako je manji ima 26 sela, a u drugom 20. Sela u Temniću su razređena, zbijenija u ravnici, a razbijenija u brdima. Naselja su starijeg postanka. Za vreme Kočine krajine (1788) kada je Temnić ostao gotovo pust, većinom su raseljena, a ponovo su naseljena u prvoj polovini XIX veka.

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • St. M. Mijatović, Temnić Antropogeograhska studija) Naselja srpskih zemalja III Beograd 1905. godine.