Šangajski dijalekt

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Šangajski
上海閒話 Zånhaeëwo
滬語 Rugnü
Izgovorz̥ɑ̃̀héɦɛ̀ɦʊ̀ / ɦu ɲy
Govori se uNarodna Republika Kina
RegionŠangaj
Broj govornika
10-14 miliona (2013)
Sino-tibetanski
Jezički kodovi
ISO 639-1zh
ISO 639-2chi (B)
zho (T)
ISO 639-3wuu
Šangajski jezik kao narečje Vu dijalekta na mapi kineske jezičke porodice

Šangajski jezik ili šangajski dijalekt je narječje kineskog Vu dijalekta koji se govori u Šangaju, i okolini. Klasifikuje se kao sino-tibetanski jezik. Šangajski, kao i drugi Vu dijalekti, uglavnom nisu uzajamno razumljivi sa drugim kineskim dijalektima, kao što je standardni mandarinski ili sa drugim granama Vu jezičke grupe.

Šangajski dijalekt je predstavnik severnog Vu dijalekta, i sadrži vokabular i izraze iz celog severnog Vu područja (južni Đangsu, severni Džeđang). Sa gotovo 14 miliona govornika, šangajski je ujedno i najveći usaglašen oblik Vu kineskog jezika. Treba se navesti da većina ljudi u Šangaju koji govore šangajski nisu domaći Šangajci, budući da se tamo mnogi preselili iz drugih područja koji govore različite dijalekte, jer je Šangaj bio jedan od luka otvorena Evropljanima, koji su dolazili u potrazi za poslom. U zapadnim izvorima, izraz „šangajski“ često se odnosi na sve Vu narječje, a ne specifično određen Vu dijalekat koji se govori u Šangaju. Ukupan broj govornika Vu je više od 80 miliona, drugi najveći naširoko govoren kineski jezik nakon mandarinskog.

Šangajski je bogat suglasnicima i čistim samoglasnicima. Poput drugih severnih Vu narječja, šangajsko narječje ima zvučnih inicijala.

Jezička politika[uredi | uredi izvor]

Šangajski se ne govori u školama i ne koristi se za pisanje u novinama, i mediji su ometani u emitovanju na savremenom šangajskom jeziku. Postoji mnogo neizvesnosti između toga što će se emitovati u šangajskom i to što će postati cenzurisano (zbog straha vlade od regionalizma), tako većina proizvođača ne uzimaju taj rizik i samo proizvode u mandarinskom. Nekoliko televizijskih reklama na šangajskom jeziku su brzo uklonjeni nakon prikazanja, ali su postojali neke TV serije na šangajskom koje su odobrene od sredine 1990-ih, kao na primer 1995. godine igrana TV serija pod nazivom „Nie džai“ (zli dug) koja je bila na šangajskom jeziku, kada je emitovana u drugim područjima Kine, uglavnom u susjednim Vu jezičkim pokrajinama, dodani su podnaslovi u mandarinskom.

Druga TV komedija „Lao niang điju“ (Star ujak) se emituje od 1999, te je još uvek prilično popularna među stanovnicima Šangaja. U 2004. crtani film Tom i Džeri koji je bio preveden na šangajski je bio blokiran. Stariji i seoski oblici šangajskog još uvek se čuju na radiju (za agrokulturne zajednice u predgrađima). Međutim, Šangajce vlada ohrabruje da govore mandarinski i poznate ličnosti su stavljeni na oglasnim tablama uz parole poput: „Budi moderna osoba Šangaja, govori mandarinski“.

U avgustu 2005. pojavila se vest da će se šangajski učiti u srednjoj školu, što je dovelo do polemike. Zagovornici su tvrdili da će to napraviti da studenti upoznaju bolje svoj rodni zavičaj i pomoći očuvanju lokalne kulture. Protivnici su tvrdili da će to podstaći diskriminaciju na osnovu ljudskog porekla.

U septembru 2005. šangajska lokalna uprava je pokrenula kampanju kako bi se podstaklo mandarinski govor u Šangaju. Svi radnici usluga u Šangaju su morali da pozdrave kupce samo na mandarinskom jeziku a morali su da proću i ispit mandarinskog jezika do 2010. Oni sa lošim ili teško akcentovanom mandarinskom izgovoru morali su da se upišu na popravne kurseve mandarinskog.

Razumljivost i varijacije[uredi | uredi izvor]

Šangajski nije međusobno razumljiv sa bilo kojim dijalektom mandarinskog jezika. Razumljiv je oko 50% (sa 28,9% leksičkih sličnost sa mandarinskim koji se čuje u Pekingu) sa standardnom mandarinskom jeziku[1]. To otprilike odgovara leksičkoj sličnosti između njemačkog i francuskog jezika[2]. Savremen šangajski, međutim, je značajno bio utican od strane savremenog mandarinskog jezika. Ovo čini da se šangajski koji govore mladi u gradu razlikuje od onog koje govore starije populacije. To takođe znači da je umetanje mandarinskog u šangajskim rečenicama tokom svakodnevnog razgovora vrlo česta pojava. Kao u većim delovima kineskog jezika, lakše je da lokalni govornik shvati mandarinski nego da mandarinski govornik razume lokalni govor.

Šangajski je deo šire podvrste Bu kineskog jezika. Sličan je, do određenog stepena, jeziku koji se čuje u susjednim područjima Kunšan, Sudžou i Ningbo. Ljudi koji se druže među tim područjima ne moraju preskakati između jezika na mandarinski kad govore međusobno. Međutim, postoji znatne tonske i fonološke promene koje ne ometaju razumljivost. Šangajski kao kontinuitet Vu dijalekta, prikazuje mnoge značajne promene u fonologiji i leksikonu što se više udaljuje od Šangaja da više nije moguće da se razgovara sa razumljivosti. Većina govornika šangajskog uviđaju, kada dođu do grada Vusji, velike razlike. Slično tome, dijalekt Hangdžou se razume od strane većine govornika šangajskog, ali se smatra „grublji“. Dijalekt Vendžou, koji se govori u južnoj Džeđiang pokrajini, iako se smatra deo Vu podgrupa jezika, nimalo nije razumljiv za šangajske govornike.

Fonologija[uredi | uredi izvor]

Glasovi šangajskog su kategorizovani u inicijale i rime. Inicijal je prvi deo sloga, najčešće suglasnik a rima je deo koji sledi. Ton je takođe fonološka funkcija u šangajskom.

Prvi glas sloga[uredi | uredi izvor]

  Labijalni Dentalni Palatalni Velarni Laringalan
Nazalni m n ɲ ŋ  
Ploziv bezvučni p t k ʔ
aspirovan  
nenapet glas ɡ̊  
Afrikativni bezvučni (ts)
aspirovan (tsʰ) tɕʰ  
nenapet glas (d̥z̥) d̥ʑ̊  
Frikativ bezvučni f s ɕ   h
nenapet glas ʑ̊    
Aproksimant l (j) (w) ɦ

Šangajski dijalekat ima komplet „zvučnih“ (zapravo nenapetih glasova), kao i tenuis i huktavo izgovoreni zapornici i afrikativi. Takođe, tu ima bezvučnih i nenapetih kompleta frikativa. Palatalni inicijali su takođe osobina u šangajskom narečju.

Tonovi[uredi | uredi izvor]

Šangajski sistem tonova je jednostavniji od drugih Vu dijalekta. Međutim, tradicionalni opisi koriste uobičajenu klasifikaciju kineskih tonova, sa pet imenovanih tonova u ovom slučaju:

Tradicionalna klasifikacija tona u šangajskom
Jin () Jin ping (陰平) Jin šang-ću (陰上去) Jin ru (陰入)
IPA a˥˨ = â (52) a˧˥ = ǎ (335) aʔ˥ = áʔ (5)
Jang () Jang šu (陽舒) Jang ru (陽入)
a˩˧ = (113) aʔ˨˧ = ǎʔ (23)

Pojam jang šu predstavlja spajanje registre janga od povijesnih ping, šang, i ću tonova. Faktori koji su doveli do odvajanja jin-janga i dalje postoje u šangajskom, kako i u drugim Vu dijalektima: tonovi jang postoje samo sa zvučnim inicijalima, dok tonovi jin postoje samo sa bezvučnim inicijalima. Tonovi ru su strmi, i opisuju one rime koje se završavaju sa laringalnim zapornikom .

Tonski sandhi[uredi | uredi izvor]

Mogući tonovi u šangajskom
Početni glas 1 slog 2 sloga 3 sloga 4 sloga 5 sloga
bezvučni ˥˨ ˥.˨˩ ˥.˨.˨˩ ˥.˨.˨.˨˩ ˥.˨.˨.˨.˨˩
HL HL HLL HLLL HLLLL
˧˧˥ ˧.˦ ˧.˥.˨˩ ˧.˥.˨.˨˩ ˧.˥.˨.˨.˨˩
LH LH LHL LHLL LHLLL
˥ʔ ˧ʔ˦ ˧ʔ˥.˨˩ ˧ʔ˥.˨.˨˩ ˧ʔ˥.˨.˨.˨˩
 H LH LHL LHLL LHLLL
zvučni ˩˩˧ ˨.˦ ˨.˥.˨˩ ˨.˥.˨.˨˩ ˨.˥.˨.˨.˨˩
LH LH LHL LHLL LHLLL
˨˧ʔ ˨ʔ˧˦ ˨ʔ˨.˧˦ ˨ʔ˨.˨.˧˦ ˨ʔ˨.˨.˨.˧˦
LH LH LLH LLLH LLLLH
Napomena: H = relativno visok ton; L = relativno nizak ton.

Obične reči i izrazi[uredi | uredi izvor]

Napomena: kineski znakovi za šangajski nisu standardizovani i dati su samo za referencu. IPA transkripcija je za srednji period modernog šangajskog (中派上海话), izgovora onih između 20 i 60 godina.

Prevod IPA Kinesko pismo
Šangajski jezik [zɑ̃.ˈhe.ɦɛ.ɦʊ] 上海閒話 ili 上海闲话
Šangajci (narod) [zɑ̃.ˈhe.ɲɪɲ] 上海人
Ja [ŋu]
Mi ili ja [ɐˑ.lɐʔ] 阿拉(我拉)
on/ona [ɦi] 伊(其)
oni [ɦi.la] 伊拉
ti [noŋ] (儂)
vi [na]
zdravo [noŋ hɔ] 侬好(儂好)
doviđenja [ˈtse.ɦue] 再会(再會)
hvala [ʑ̻iaja noŋ] ili [ʑ̻iaʑ̻ia noŋ] 谢谢侬(謝謝儂)
izvini [te.vəˑ.ʨʰi] 对勿起(對勿起)
ali, ipak [dɛ.zɿ], [dɛ.zɿ.ni] 但是, 但是呢
molim [ʨʰɪɲ] (請)
to [ˈe.tsɐʔ], [i.tsɐʔ] 哎只, 伊只
tamo [ˈe.tɐʔ], [i.tɐʔ] 哎垯, 伊垯
tamo onde [ˈe.mi.tɐʔ], [i.mi.tɐʔ] 哎面垯, 伊面垯
ovde [gəˑ.tɐʔ] 箇垯(搿垯)
imati [ɦiɤɯ.təʔ] 有得
postojati, ovde, sadašnjost [lɐˑ.he] 辣嗨
sada, sadašnjost [ɦi.ze] 现在(現在)
koje je vreme? [ɦi.ze ʨi.ti 'tsoŋ] 现在几点钟?(現在幾點鐘?)
gde [ɦa.ɺi.tɐʔ], [sa.di.fɑ̃] 何里耷(何裏耷), 啥地方
šta [sa ɦəʔ] 啥个,做啥
ko [sa.ɲɪɲ] 啥人
zbog čega [ɦue.sa] 为啥(為啥)
kada [sa.zəɲ.kuɑ̃] 啥辰光
kako [na.nəɲ, na.nəɲ.ka] 哪能, 哪能介
koliko? [ʨi.di] 几钿?几块洋钿?(幾鈿?幾塊銀頭?)
da [ˈe]
ne [], [vəˑ.zɿ], [m̩məʔ], [viɔ] 呒、弗是、呒没
telefonski broj [di.ɦʊ ɦɔ.dɤɯ] 电话号头(電話號頭)
dom [oˑ.ɺi.ɕiã] 屋里向(屋裏向)
Dođi do naše kuće za igru. [tɔ ɐˑ.lɐʔ oˑ.ɺi.ɕiɑ̃ le bəˑ.ɕiã] 到阿拉屋里向来孛相(白相)!(到阿拉屋裏向來孛相!)
Gde je toalet? [da.sɤɯ.kɛ ɺəˑ.ɺɐʔ ɦa.ɺi.tɐʔ] 汏手间勒勒阿里耷?(汏手間勒勒阿裏耷?)
Da li si večerao? [ɦia.vɛ ʨʰɪˑ.ku.ləʔ va] 夜饭吃过了𠲎?(夜飯吃過了𠲎?)
Ja ne znam [ŋɯ; vəˑ.ɕiɔ.təʔ] 我弗晓得.(我弗曉得.)
Da li govoriš engleski? [noŋ ˈɪn.vəɲ kãtəʔle va] 侬英文讲得来𠲎?
Ja te volim [ŋɯ; e noŋ] 我爱侬!(我愛儂!)
Ja te obožavam [ŋɯ; e.mɯ noŋ] 我爱慕侬.(我愛慕儂!)
Ja te dosta volim [ŋɯ; ɺɔ ˈhuø.ɕi noŋ ɦəʔ] 我老欢喜侬个!(我老歡喜儂個)
vesti [ɕɪɲ.vəɲ] 新闻(新聞)
mrtvo [ɕi.tʰəˑ.ləʔ] 死脱了
živo [ɦuəˑ.lɐˑ.he] 活辣海(活着)
puno [ˈʨiɔ.kue] 交关(邪气)
unutra [ɺi.ɕiã] 里向
van [ŋa.dɤɯ] 外頭
Kako si? [noŋ hɔ va?] 侬好伐?(儂好伐?)

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Glosikov indeks međusobnog razumljivosti, Pristupljeno 30. 4. 2013.
  2. ^ Etnologija: njemački, Pristupljeno 30. 4. 2013.

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]