Vilajet
Vilajet (tur. vilayet, od arap. ولاية [wilayah] — „pokrajina, oblast, zemlja”)[1] je naziv za upravnu jedinicu u Osmanskom carstvu i nekim drugim istočnjačkim državama. Tokom istorije, pojam je označavao različite vrste administrativno-teritorijalnih jedinica, počevši od nižih upravnih jedinica u okviru sandžaka, koje su u tom obliku postojale tokom 15. i 16. veka, do najviših upravnih oblasti koje su stvorene nakon preuređenja državne uprave u 19. veku.
U vreme turskih osvajanja, vilajetima su nazivane pojedine osvojene oblasti koje su u turski upravni sistem uključivane kao zatečene celine, zadržavajući administrativnu prepoznatljivost u okviru sandžaka kome su priključene. Tako je, na primer, novostvoreni Bosanski sandžak (1463) obuhvatao: vilajet Pavlovića (dotadašnja Zemlja Pavlovića), vilajet Kovačevića (dotadašnja Zemlja Kovačevića), vilajet Herceg (osvojeni deo Hercegovine Svetog Save), kao i druge vilajete. Nakon učvršćivanja turske vlasti, pojedini vilajeti su uzdizani na stepen sandžaka, te je tako na primer 1482. godine vilajet Herceg izdvojen iz sastava Bosanskog sandžaka i reorganizovan kao poseban Hercegovački sandžak.[2]
Tokom kasnije istorije, pojam vilajet je počevši od 19. veka upotrebljavan za označavale najveće administrativne jedinice nakon reforme 1864. godine. Ranije se u tu svrhu upotrebljavao termin ejalet. Vilajeti su bili podeljeni na sandžake (okruge), a sandžaci na nahije (župe, knežine). Srbija nije sačinjavala posebni vilajet, kao što je bio slučaj sa Bosnom. Guverner vilajeta nazivao se u prvo vreme beglerbeg, a kasnije valija.
Beglerbegove, odnosno valije postavljao je i razrešavao sultan. Oni su u svojim rukama imali vojnu i građansku upravu. U 19. veku izvršene su izmene kako u teritorijalnoj podeli na vilajete tako i u ovlašćenjima koje je imao valija.
Na osnovu zakona o organizaciji vilajeta od 1864. godine i zakona o opštoj upravi vilajeta od 1870. godine izvršeno je odvajanje vojne i građanske uprave, pa valija zadržava samo građansku upravu. Pored toga uspostavljaju se posebne vilajetske skupštine (medžlisi) kao savetodavna tela.
Sve do austrougarske aneksije, 1908, Bosna je bila jedan od vilajeta Osmanskog carstva.
Valija je mogao biti po činu paša, bala, mirimiran, ula eveli, rumbeg, ferik ili vezir.
Spisak vilajeta u Evropi (1867—1922)[uredi | uredi izvor]
- Bitoljski vilajet
- Bosanski vilajet
- Dunavski vilajet
- Janjinski vilajet
- Jedrenski vilajet
- Kosovski vilajet
- Kritski vilajet
- Prizrenski vilajet
- Skadarski vilajet
- Solunski vilajet
- Hercegovački vilajet
Galerija[uredi | uredi izvor]
-
Politička karta Balkana 1891.
-
Administrativna podela Osmanskog carstva oko 1900.
-
Politička karta Balkana 1910.
Vidi još[uredi | uredi izvor]
- Pašaluk (ili ejalet)
- Sandžak (administrativna jedinica)
- Kaza
- Nahija
- Upravna podela Osmanskog carstva
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ „Vilayet” (na jeziku: engleski). Freedictionary. Pristupljeno 23. 05. 2018.
- ^ Šabanović 1959.
Literaura[uredi | uredi izvor]
- Atanasovski, Veljan (1979). Pad Hercegovine. Beograd: Istorijski institut.
- Fotić, Aleksandar (1999). „Vilajet”. Leksikon srpskog srednjeg veka. Beograd: Knowledge. str. 78—79.
- Šabanović, Hazim (1959). Bosanski pašaluk: Postanak i upravna podjela. Sarajevo: Naučno društvo Bosne i Hercegovine.