Pređi na sadržaj

Srebrenička banovina

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Srebrenička banovina
1464.—1512.
RegijaJugoistočna Evropa
ZemljaKraljevina Ugarska
Događaji
StatusBivša pokrajina
Vladavina
 • Oblikbanovina
Istorija 
• Uspostavljeno
1464.
• Ukinuto
1512.

Srebrenička banovina je bila jedna od upravnih oblasti Kraljevine Ugarske sa krajiškom, odnosno vojničkom organizacijom, u funkciji odbrane južnih ugarskih granica. Postojala je od 1464. do 1512. godine.

Posle razbijanja turske opsade Jajca, u jesen 1464. Matija Korvin je prodirući iz Slavonije zauzeo severnu Bosnu i u Srebreniku osnovao Srebreničku banovinu, koja je imala zadatak da štiti južne ugarske oblasti i obližnju Banovinu Slavoniju od Turaka. Za to zaslužan Vlatko Hercegović nije dobio ništa, već je za bana postavljen sremski velikaš Nikola V Iločki.[1]

Pad Srebreničke banovine[uredi | uredi izvor]

Iza Ugarsko-turskog mira 1512. godine Turci su iznenada napali i zauzeli Srebreničku banovinu. Ugrozili su Jajačku banovinu sa istoka i opseli Jajce. Iza toga provalila je ogromna turska vojska do Skadrina i bezuspešno ga opsedala. Popalili su Cazin, Korlaković i prodrli do Lovrana. Hrvatskom banu vespremskom biskupu Petru Berislaviću Trogiraninu papa Lav X platio je 50.000 dukata da se suprotstavi Turcima i 16. avgusta 1513. godine porazio ih je kod Dubice.

Banovi[uredi | uredi izvor]

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Jelena Mrgić (2008). Severna Bosna: 13-16. vek. Istorijski institut

Literatura[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]