Srebrenička banovina
Srebrenička banovina | |
---|---|
1464.—1512. | |
Regija | Jugoistočna Evropa |
Zemlja | Kraljevina Ugarska |
Događaji | |
Status | Bivša pokrajina |
Vladavina | |
• Oblik | banovina |
Istorija | |
• Uspostavljeno | 1464. |
• Ukinuto | 1512. |
Ovaj članak je deo serije o istoriji Republike Srpske i Bosne i Hercegovine |
Srebrenička banovina je bila jedna od upravnih oblasti Kraljevine Ugarske sa krajiškom, odnosno vojničkom organizacijom, u funkciji odbrane južnih ugarskih granica. Postojala je od 1464. do 1512. godine.
Posle razbijanja turske opsade Jajca, u jesen 1464. Matija Korvin je prodirući iz Slavonije zauzeo severnu Bosnu i u Srebreniku osnovao Srebreničku banovinu, koja je imala zadatak da štiti južne ugarske oblasti i obližnju Banovinu Slavoniju od Turaka. Za to zaslužan Vlatko Hercegović nije dobio ništa, već je za bana postavljen sremski velikaš Nikola V Iločki.[1]
Pad Srebreničke banovine[uredi | uredi izvor]
Iza Ugarsko-turskog mira 1512. godine Turci su iznenada napali i zauzeli Srebreničku banovinu. Ugrozili su Jajačku banovinu sa istoka i opseli Jajce. Iza toga provalila je ogromna turska vojska do Skadrina i bezuspešno ga opsedala. Popalili su Cazin, Korlaković i prodrli do Lovrana. Hrvatskom banu vespremskom biskupu Petru Berislaviću Trogiraninu papa Lav X platio je 50.000 dukata da se suprotstavi Turcima i 16. avgusta 1513. godine porazio ih je kod Dubice.
Banovi[uredi | uredi izvor]
- Nikola Iločki (oktobar 1464 — 1477)
- Lovro Iločki (1477—1494)
- Juraj Stražemanski (1494—1495)
- Ivaniš Berislavić (1494—1512)
Vidi još[uredi | uredi izvor]
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ Jelena Mrgić (2008). Severna Bosna: 13-16. vek. Istorijski institut
Literatura[uredi | uredi izvor]
- Mrgić, Jelena (2002). Donji Kraji: Krajina srednjovekovne Bosne. Beograd: Filozofski fakultet.
- Mrgić, Jelena (2008). Severna Bosna: 13-16. vek. Beograd: Istorijski institut.
- Ćirković, Sima (1964). Istorija srednjovekovne bosanske države. Beograd: Srpska književna zadruga.
- Ćorović, Vladimir (1940). Historija Bosne. Beograd: Srpska kraljevska akademija.
- Mihailo Dinić, Državni sabor srednjovekovne Bosne, Beograd SAN, 1955.