Pređi na sadržaj

Tamiška županija

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Tamiška županija
Comitatus Temesiensis
Temes vármegye
Komitat Temes
Comitatul Timiș
11. vek / 18. vek—16. vek / 1919.

Položaj županije u bivšoj Ugarskoj
Glavni gradTemišvar
RegijaSrednja Evropa
Zemlja1. Kraljevina Ugarska
2.  Habzburška monarhijaKraljevina Ugarska
3.  Austrijsko carstvoKraljevina Ugarska
4.  AustrougarskaUgarski deo Monarhije
5.  Kraljevina SrbijaBanat, Bačka i Baranja
6.  Kraljevina Srba, Hrvata i SlovenacaBanat, Bačka i Baranja
Površina7.433 km2
Stanovništvo500.835 (1910)
Događaji
StatusBivša županija
Istorija 
• Uspostavljeno
11. vek / 18. vek
• Ukinuto
16. vek / 1919.
Prethodnik
Sledbenik
Tamiški Banat (Habzburška monarhija)
Tamiško-torontalski okrug (Kraljevina Rumunija)
Torontalsko-tamiška županija (Kraljevstvo Srba, Hrvata i SlovenacaBanat, Bačka i Baranja)

Tamiška županija (lat. Comitatus Temesiensis, mađ. Temes vármegye, nem. Komitat Temes, rum. Comitatul Timiș) je bila županija, odnosno upravna jedinica srednjovekovne Kraljevine Ugarske (11-16. vek), habzburške Kraljevine Ugarske (između 18. i 20. veka), a potom i pokrajine Banat, Bačka i Baranja u Kraljevstvu Srba, Hrvata i Slovenaca (1918—1919. godine). Upravno sedište županije bio je grad Temišvar (danas u sastavu Rumunije).

Nekadašnji prostor ove županije danas je podeljen između Rumunije (veći, središnji i severni deo) i Srbije (manji, južni deo).

Površina županije bila je 7.433 km², a u vreme zadnjeg popisa pre njenog rasformiranja (1910. godine) Tamiška županija je imala 500.800 stanovnika (gustina 67,4 st./km²).

Poreklo naziva[uredi | uredi izvor]

Tamiška županija nosila je naziv izveden od reke Tamiš, koja značajnim delom toka protiče kroz ovo područje.

Prirodne odlike[uredi | uredi izvor]

U vreme Austrougarske uprave, Tamiška županija se nalazila na jugu Habzburške Ugarske i bila je pogranična ka Kraljevini Srbiji.

Prostor županije pripadao je oblasti Banata i obuhvatao je njegove središnje krajeve. Na severu granica županije je bila reka Moriš, a na jugu Dunav. Zapadne i istočne granice županije mahom nisu bile vezane za prirodne činioce (reke, planine).

Veći deo područja nekadašnje županije bio je ravničarsko tle južne Panonije, samo su na istoku bila bregovita područja. Jedine planine bile su Vršačke planine. Vodotoci su bili ravničarski (Dunav, Nera, Tamiš, Begej, Moriš), spori i često sa močvarnim okruženjem.

Istorija[uredi | uredi izvor]

Tamiška županija 1370. godine.
Tamiška županija početkom 20. veka

Prostor Banata ušao je istorijske beleške u antičko doba. U ranom srednjem veku za ovaj prostor vodile su se borbe između Vizantije i njenih severnih suseda (Huna, Gepida, Avara, Bugara, i kasnije Ugara). Krajem srednjeg veka ovo je bio pogranični prostor između Ugarske i srpskih država (Sremske kraljevine, Kraljevine Raške, Srpskog carstva, itd). Ugarska je ovde u 11. veku obrazovala županiju pod današnjim nazivom. Potom je nešto manje od dva veka (16—18. vek) ovaj prostor bio u okviru Otomanskog carstva. Osmanlije su ukinule dotadašnju županiju i uspostavile Temišvarski pašaluk na ovom prostoru.

Habzburško carstvo preotelo je Banat od Osmanlija 1718. godine, a ovaj prostor tada postaje deo Tamiškog Banata, zasebne habzburške pokrajine. Ova pokrajina se ukida 1778. godine i njeni severni delovi se uključuju u sastav Habzburške Ugarske, dok južni delovi ostaju u sastavu Vojne granice. Tada se ponovo uspostavlja Tamiška županija. Tokom 18. veka pored starosedalačkih Srba i Rumuna doseljeni su i Nemci, Mađari, Ukrajinci i Slovaci. Posebno su u značajnom broju naseljeni Nemci.

Tokom Revolucije iz 1848/49. godine, ovaj prostor ulazi u sastav Srpske Vojvodine. Posle revolucije na ovom prostoru postojalo je Vojvodstvo Srbija i Tamiški Banat, koje je bilo kratkog veka (1849—1860). Tokom ovog perioda, županija nije postojala, jer je vojvodstvo bilo podeljeno na okruge, a upravno sedište vojvodstva bio je Temišvar, dotadašnje upravno sedište Tamiške županije. Posle 1860. godine ovo područje je priključeno Habzburškoj Kraljevini Ugarskoj, a Tamiška županija je ponovo obrazovana. Ukidanjem jednog dela vojne granice, 1873. godine, ovo područje se takođe uključuje u Tamišku županiju.

Posle Prvog svetskog rata ovde je obrazovana kratkotrajna tvorevina, Banatska republika, a potom ovaj prostor ulazi u sastav Banata Bačke i Baranje, pokrajine u sastavu Kraljevine Srbije i Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca. Tamiška županija je bila jedna od administrativnih jedinica Banata, Bačke i Baranje 1918-1919. godine. Dogovorom između Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca i Kraljevine Rumunije utvrđena je linija razgraničenja, kojom je prostor nekadašnje županije podeljen na veći, rumunski (severna i središnja trećina) i manji, jugoslovenski deo (južna trećina), koji je pripao Kraljevini SHS, a danas je u sastavu Srbije (AP Vojvodina). U Rumuniji je od delova ove županije formiran Tamiško-Torontalski okrug, a u Kraljevstvu SHS Torontalsko-tamiška županija.

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

Mapa županija u Bačkoj, Banatu i Sremu 1881—1882. godine

Po poslednjem austrougarskom popisu iz 1910. godine na području županije živelo je 500.835 stanovnika.

Stanovništvo prema maternjem jeziku (Popis 1910):

Etnički razmeštaj: Iako je manje-više na području cele županije bilo mešovitih naselja, ipak se mogu uočiti određeni obrasci naseljavanja. Rumuni su mahom naseljavali sela i istočne delove županije. Nemci i Mađari su uglavnom bili naseljeni u gradovima i varošicama, kao i u selima u središnjem delu županije, koji je imao najpovoljnije prirodne uslove. Srpsko stanovništvo je većim delom živelo u južnom i zapadnom delu županije, koji je po nadmorskoj visini bio najniži.

Upravna podela[uredi | uredi izvor]

Početkom 20. veka, upravna podela Tamiške županije bila je sledeća:

Srezovi
Srez Sedište
Buzjaški srez Buzjaš
Vinganski srez Vinga
Vršački srez Vršac
Belocrkvanski srez Bela Crkva
Dećanski srez Deta
Kovinski srez Kovin
Lipovski srez Lipova
Novoaradski srez Novi Arad
Rekaški srez Rekaš
Temišvarski srez Temišvar
Čakovski srez Čakovo
Slobodni kraljevski gradovi
Vršac
Temišvar
Gradovi — srezovi
Bela Crkva

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Vidi ostale bivše županije na tlu današnje Vojvodine:

Literatura[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]